Na osnovu ove tabele, situacija u Bosni i Hercegovini se ističe kao vrlo nepovoljna iz nekoliko razloga:

Ključni problemi:

1. Visoki doprinosi na neto platu (75%) – Ovo je najviša stopa doprinosa među prikazanim zemljama. Zaposlenici moraju dati veliki dio svoje bruto plate na poreze i doprinose.
2. Niska neto plata (510 EUR) – Iako bruto plata nije najniža, neto plata je izuzetno niska, što direktno utiče na kupovnu moć radnika.
3. Visoki iznos doprinosa u eurima (380 EUR) – Iznos doprinosa je relativno visok u poređenju sa drugim zemljama koje imaju sličan nivo bruto plate.

Upoređenje sa sličnim zemljama:

• Hrvatska ima sličnu bruto platu (840 EUR) i daleko višu neto platu (677 EUR), sa doprinosima od samo 24%.
• Srbija i Crna Gora također imaju značajno niže doprinose i bolji omjer između bruto i neto plate.

Zaključak:

Povećanje neto plate sa 621 KM na 1.000 KM djeluje pozitivno na prvi pogled, jer bi radnici trebali imati značajno više sredstava na raspolaganju. Međutim, istovremeno povećanje poreza za 344 KM značajno umanjuje efekat ovog povećanja i postavlja pitanje stvarne koristi za radnike.

Ključne tačke:

1. Nominalno povećanje vs. realna korist – Iako neto plata izgleda znatno veća, dodatni troškovi kroz povećane poreze i doprinose smanjuju stvarni porast kupovne moći radnika.
2. Fiskalni pritisak – Povećanje poreza za 344 KM predstavlja ogroman teret za poslodavce i zaposlenike, što može obeshrabriti zapošljavanje i dodatno opteretiti privatni sektor.
3. Moguće posljedice:
• Rast sive ekonomije – Zbog visokih poreza, može doći do povećanja neformalnog zapošljavanja.
• Migracije radne snage – Radnici će tražiti bolje uslove u inostranstvu, gdje su neto zarade znatno veće uz niže poreze.
• Smanjenje motivacije – Iako plata nominalno raste, radnici osjećaju da porezi "pojedu" većinu povećanja, što može umanjiti njihovu motivaciju.

Preporuka:

Ako se povećanje plata prati i rastom poreza i doprinosa, efekat mjere postaje kontraproduktivan. Umjesto toga, potrebno je osigurati reforme koje će smanjiti poreski pritisak, omogućiti poslodavcima stabilnost i povećati stvarnu korist za radnike. Ovo bi ojačalo domaću ekonomiju, smanjilo odlazak radne snage i povećalo ukupnu produktivnost.