VIJESTI

Objavljen je Javni poziv za dodjelu sredstava za projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta na području Kantona Sarajevo za 2024. godinu.

Ukupna raspoloživa sredstva za ovaj Program su 233.000 KM, a mogu se prijaviti fizička i pravna lica upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenata, koja imaju prebivalište odnosno sjedište na području Kantona Sarajevo i koja su vlasnici neuređenog zemljišta površine od 0,8 ha do 1,2 ha na području Kantona Sarajevo.

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo / Ministry of Economy of Sarajevo Canton

Detaljnije informacije možete pronaći putem opcije LINK

Ova razlika u zaradama, kao i sam nizak standard, godinama pogađa građane.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je upozorila da bi regiji Zapadnog Balkana, pa tako i BiH, moglo biti potrebno dugo vremena da dostignu evropske prosjeke, posebno ako se nastave trenutni trendovi.

Rekorder po prosječnoj satnici u EU je Luksemburg sa oko 47 EUR po satu, dok se na listi nalaze i skandinavske zemlje, poput Danske i Norveške, sa prosječnom satnicom od 42 EUR.

S druge strane, zemlje poput Slovačke, Poljske, Mađarske, Rumunije i Bugarske imaju satnicu ispod 12 eura.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je objavila Javni poziv za podnošenje prijava za  finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva, inicijativa i ostalih aktivnosti  od značaja za jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH.

Javni poziv objavljen je nakon što je Vlada Federacije BiH na sjednica održanoj 8. aprila ove godine donijela odluku kojom je utvrdila način raspodjele i procedure za dodjelu sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2024. godinu Federalnom ministarstvu finansija u okviru „Kapitalnih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima“ općinama i gradovima u iznosu od 50.000.000 KM.

Ova sredstva će biti dodijeljena općinama i gradovima za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva ili inicijativa koje će biti provedene u jedinicama lokalne samouprave. Riječ je o projektima koji se odnose na putnu i komunalnu infrastrukturu, te objekte obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera, kao i ostale objekte od značaja za jedinice lokalne samouprave, te finansiranje drugih aktivnosti od značaja iz nadležnosti općina i gradova.

Opći cilj Javnog poziva je finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva, inicijativa i ostalih aktivnosti od značaja za jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH radi poboljšanja kvalitete života, te proizvodne, socijalne i demografske revitalizacije lokalnih nivoa vlasti u Federaciji BiH.

Javnim pozivom propisani su opći i posebni kriteriji, način izbora projekata, objavljivanje rang listi korisnika, način realizacije doznačenih sredstava, te dostavljanje prijava na javni poziv.

Prijavu na Javni poziv mogu podnijeti jedinice lokalne samouprave, osim onih koji do momenta zatvaranja javnog poziva nisu izvršili povrat neutrošenih/nenamjenski utrošenih sredstava dodijeljenih na osnovu Javnog poziva iz 2022. godine, a na temelju zahtjeva Federalnog ministarstva finansija kojim je upućen zahtjev za povrat sredstava na JRT Budžeta FBiH.

Apliciranje u okviru navedenih oblasti se može odnositi i na već započete projekte.

Prednost će imati projekti koji su visokog stepena zrelosti i prioritetni su za implementaciju u jedinicama lokalne samouprave, te direktno doprinose boljem kvalitetu života.

Javnim pozivom propisano je da jedan podnositelj može dostaviti više od jednog zahtjeva, a u tom slučaju se moraju predati odvojene aplikacione forme i dokumentacija uz svaku od njih.

Maksimalna vrijednost finansiranja u okviru ovog javnog poziva po svim projektima, zahtjevima i inicijativama za područje jedne jedinice lokalne samouprave iznosi do 2.000.000 KM. Izuzetno, u slučaju opravdane potrebe, moguća su odobravanja i većih iznosa, o čemu konačnu odluku donosi Vlada Federacije BiH.

Javni poziv je otvoren do 15.5.2024. godine, a objavljen je u dnevnim novinama, te na web stranici Vlade Federacije BiH (Vlada Federacije Bosne i Hercegovine | Javni poziv za podnošenje prijava za finansiranje/sufinansiranje projekata/zahtjeva/inicijativa/ostalih aktivnosti od značaja za jedinice lokalne samouprave u FBiH (fbihvlada.gov.ba).

Vlada Federacije BiH će utvrditi konačne iznose sredstava koji će biti doznačeni pojedinim općinama i gradovima, kao i dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima.

(Sarajevo, 7.3.2024. godine) – Obavještavamo poslodavce da će Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja 2024 (osim za mjeru „Tražim poslodavca 2024“, koja će biti objavljena naknadno) biti otvoren 18., 19. i 20.3.2024. godine u periodu od 8:00 do 16:00 sati na web portalu Zavoda (www.fzzz.ba) u rubrici Projekti.

Ujedno obavještavamo nezaposlene osobe da će Javni poziv za učešće u Programu sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2024 biti otvoren 20., 21. i 22.3.2024. godine u periodu od 8:00 do 16:00 sati.
 
Pozivamo potencijalne korisnike da se prije objave javnih poziva upoznaju sa predmetnim programima koji su dostupni u nastavku:
 
Program sufinansiranja zapošljavanja 2024
 
Program sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2024
 
NAPOMENA: Poslodavci i nezaposlene osobe koji namjeravaju aplicirati za poticajna sredstva moraju se prethodno registrovati na web portalu Zavoda. Registracija je moguća do 8.3.2024. godine. Svi zahtjevi vezani za registraciju zaprimljeni do tog datuma bit će obrađeni u sedmici prije objave javnih poziva. Korisnici koji su se ranije registrovali, ne moraju to ponovo činiti.
Ukoliko imate poteškoća prilikom registracije ili provjere Vašeg profila, obratite nam se e-mailom na adresu: registracije@fzzz.ba 

Predstavnici Addiko Bank Sarajevo i Razvojne banke Federacije BiH potpisali su ugovor o supsidijarnom finansiranju malih i srednjih preduzeća, čime se Addiko banka pridružila provođenju projekta Svjetske banke pod nazivom “Projekat oporavka i podrške kompanijama- poslovnim subjektima u BiH”.

Potpisivanju Ugovora su prisustvovali Jasmin Spahić, predsjednik Uprave Addiko banke,Enver Lemeš, član Uprave Addiko banke, te Borislav Trlin v.d. predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH.

Izražavajući zadovoljstvo ostvarenom saradnjom, Trlin je istakao:

“Povećanje konkurentnosti mikro, malih i srednjih reduzeća i poticanje rasta i razvoja njihovih poslovnih aktivnosti predstavljaju jedan od ključnih ciljeva za podršku razvoju lokalne ekonomije. Projekat oporavka i podrške kompanijama – poslovnim subjektima u BiH osigurava neophodna sredstva kako bi se ovom cilju adekvatno odgovorilo. Stoga, zadovoljstvo nam je što se i Addiko Bank Sarajevo pridružila ovom projektu s istim ciljem podrške mikro, malim i srednjim preduzećima stvarajući tako povoljnije okruženje za naše poduzetnike te doprinoseći napretku lokalne ekonomije.”

Govoreći o koristi koju će danas dogovorena kreditna linija imati za mala i srednja preduzeća u Federaciji BiH, Spahić je naglasio:

“U skladu sa strateškim opredjeljenjima Addiko banke, s posebnom pažnjom brinemo o segmentu malih i srednjih preduzeća. Naš efikasan kreditni proces, koji uključuje pojednostavljene procedure, omogućava klijentima da brzo i jednostavno dobiju odgovor na kreditni zahtjev, često već u roku od 24 sata. Saradnja sa Razvojnom Bankom FBiH predstavlja izvrstan model podrške za privrednike, a time i snažnu podršku ekonomskom rastu i razvoju naše zemlje.”

Kroz ovaj Projekat bit će plasirana kreditna linija koja kompanijama omogućava finansiranje po povoljnim uslovima, a  namijenjena je malim i srednjim preduzećima koja su imala pad bruto prihoda od najmanje 20% u tekućoj godini u odnosu na prethodne. Ono što ovu kreditnu liniju posebno izdvaja je mogućnost finansiranja obrtnog kapitala do 12 godina.

Dodatno, kreditna linija je dostupna kompanijama čije su vlasnice žene, te mladim kompanijama i kompanijama u manje razvijenim regijama.

Enver Lemeš, član Uprave Addiko banke, također je izrazio zadovoljstvo ostvarenom saradnjom, te istakao:

„Vjerujem da će današnje potpisivanje Ugovora otvoriti nove mogućnosti za privredne subjekte koji su na određeni način dospjeli u finansijske poteškoće, kako bi nastavili sa uspješnim poslovanjem. Kroz učešće u različitim projektima, Addiko banka pruža podršku segmentu malih i srednjih preduzeća, te ćemo i ove godine realizovati program SME akademija, koji će omogućiti zanimljiv edukativni sadržaj, ali i umrežavanje za novih 100 predstavnika malih i srednjih preduzeća.“

Addiko Bank Banja Luka najbolja banka u BiH za 2023. godinu

prema kvalitetu usluga i zadovoljstvu klijenata

Rezultati ankete organizovane na specijalizovanom bankarskom portalu banke.ba

Addiko Bank Banja Luka je izabrana za najbolju banku u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu, prema rezultatima ankete organizovane na specijalizovanom  bankarskom portalu banke.ba. U okviru ankete, koja je trajala 30 dana, posjetioci portala su birali najbolju banku u BiH, glasajući za banku koju su smatrali pružaocem najboljih usluga i sa kojom su bili najzadovoljniji u protekloj godini.

,,Ovo priznanje nam je dalo još jednu potvrdu da smo na pravom putu. Zadovoljstvo klijenata bankarskim uslugama Addiko Bank nas dodatno motiviše da budemo još bolji, da nastavimo da osluškujemo njihove potrebe i da uvijek budemo na raspolaganju. U vrijeme kada je tržište preplavljeno bankarskim proizvodima, kada se i fintek, ali i ostale kompanije utrkuju da ponude nove bankarske proizvode, vrhunsko korisničko iskustvo je način na koji smo se izdvojili i postali prepoznatljivi. U svim aktivnostima koje provodimo, fokusirani smo na klijente, jer želimo da nas biraju za usluge i proizvode koji su im potrebni, da se osjećaju zadovoljno i bezbjedno, te da nas vide kao svoje primarne finansijske partnere“, istakao je Srđan Kondić, predsjednik Uprave Banke.

„Ove godine smo, tradicionalno, kao vodeći bankarski portal, organizovali glasanje za najbolju banku, pozivajući naše posjetioce da svojim glasom nagrade banke koje su im pružile najbolje usluge, ali i podstaknu ostale da više rade na kvalitetu. Vjerujemo da na ovakav način doprinosimo kreiranju boljih uslova poslovanja i za klijente, ali i banke. Klijenti imaju priliku da biraju banke sa kojima će sarađivati i kojima će pokloniti povjerenje, a mogu zaobići one čijom uslugom nisu bili zadovoljni. Nadamo se da će banke, na bazi rezultata ankete analizirati da li su i šta radili dobro, odnosno da li postoji prostor za unapređenje usluga“, istakao je Hajrudin Musabegović, glavni i odgovorni urednik portala Banke.ba.

Završena je anketa na vodećem bankarskom portalu banke.ba koja je imala za cilj odabrati "Najbolje banke u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu". Anketa je trajala 30 dana, a posjetitelji su imali priliku glasati za banku koju su smatrali pružateljem najboljih usluga i s kojom su bili najzadovoljniji u protekloj godini.

Prema rezultatima ankete, Addiko Bank Banja Luka je osvojila najviše glasova, zaslužujući titulu "Najbolje banke u 2023. godini". Na drugom mjestu nalazi se Atos Bank , dok je treće mjesto pripalo Addiko banci Sarajevo.

Izaberite najbolju banku po vama u 2023.

• Anketa je anonimna
• Realno mišljenje klijenata
• Mogućnot analize prema gradovima
• Nije moguće glasati više od 2 puta sa iste mreže
• Možete izabrati samo jednu opciju
• Najbolja banka - banka sa kojom ste najzadovoljni
• Najlošija banka - banka sa kojom ste najnezadovoljniji ili imate loša iskustva
• Više od 2 glasanja sa iste mreže će biti automatski uklonjena
• Anketa traje do 15.01.2024 godine

Glasanje možete izvršitit putem  opcije LINK

Kompanija HT Mostar (ERONET) ostvarila je prihod od 202 miliona KM, što je 2,5 puta manje od BH Telecoma, i profit od svega 0,7 miliona KM, što je oko 90 puta manje od profita BH Telecoma. 

Vlada Federacije BiH većinski je vlasnik dva telekom operatera, BH Telecoma i Eroneta, koji rade pod jednakim tržišnim uvjetima ali ostvaruju posve razičite poslovne rezultate.  

Kompanija BH Telecom je u prošloj, 2022. godini ostvarila solidne poslovne rezultate, za razliku od Eroneta koji jedva drži glavu iznad vode. 

Ukupni prihodi BH Telecoma u prošloj godini ostvareni u iznosu od 511 miliona KM, što je više za 39,8 miliona KM ili za 8% u odnosu na ostvarenje prihoda iz 2021. godine. Ostvarena dobit BH Teecoma za 2022. godinu iznosi 61,1 milion KM.

Kompanija HT Mostar (ERONET) ostvarila je prihod od 202 miliona KM, što je 2,5 puta manje od BH Telecoma, i profit od svega 0,7 miliona KM, što je oko 90 puta manje od profita BH Telecoma.  

Naime, ukupan prihod Eroneta u protekloj godini povećan je na 202,7 miliona KM, u odnosu na 195,6 miliona godinu ranije, no porasli su i rashodi sa 195,3 na 201,9 miliona maraka, pa je ostvarena skromna dobit od svega 759 hiljada KM. 

Iako je Vlada Federacije BiH većinski vlasnik oba telekom operatora, dividende u federalnu kasu redovno uplaćuje samo BH Telecom. Do sada je iz ove firme u federalnu kasu uplaćeno više oko dvije milijerde KM, dok iz Eroneta u Federalnu klasu nikada nije uplaćena ni jedna marka. 

Bosna i Hercegovina je najnovija destinacija na mapi zemalja gdje gosti mogu da dožive iskustvo Burger Kinga i probaju savršeno ukusnu hranu u našim restoranima.

Osnovan 1954. Burger King je globalni lanac restorana brze hrane, poznat po kvalitetu hrane i po tome što jedino tamo možete dobiti kultni Whooper na žaru.

“Home of the Whopper” (eng. Kuća Whoppera) će uskoro otvoriti svoja vrata u Bosni i Hercegovini, gdje će gosti moći probati čuvene ukuse brenda i proizvode visokog kvaliteta, koji se služe s ljubavlju i pažnjom u moderno i minimalistički koncipiranim restoranima, čija udobodnost otvorenog prostora čini da se svi osjećaju dobrodošli.

Burger King je drugi najveći lanac brze hrane s hamburgerima na svijetu. Originalni Home of the Whopper, Burger King sistem posluje u više od 18.600 lokacija u više od 100 zemalja u svijetu.

Skoro 100 posto Burger King restorana su u vlasništvu i pod upravom nezavisnih franšiza, od kojih su mnoge obiteljski biznisi koji su u poslu desetljećima.

Upravni odbor Agencije za bankarstvo Republike Srpske donio je odluku o izmijeni procedure, te smo omogućili bankama da imaju mobilnu ekspozituru, rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Mobilna ekspozitura je prisutna u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj.

- Radi se o ekspozituri koja je u pokretu, u motornom vozilu, kao kombi koja ima našu saglasnost i u stvari je šalter. Danas može da bude u Čajniču, sutra u Kalinoviku, Drvaru, Petrovcu... bilo kom mjestu - naglasio je Šuput.

Šuput je istakao da se za takvu mobilnu ekspozituru ne traže posebni elaborati za koje se daje saglasnost.

- Već smo razgovarali sa nekoliko banaka. Јedna od banaka je izrazila spremnost da investira. Mi očekujemo u narednih 60 do 90 dana da imamo prvu mobilnu ekspozituru u Republici Srpskoj. Ta mobilna ekspozitura je u stvari šalter, u njoj možete da radite sve - od isplata, uplata, tranfera. U njoj se nalazi bankomat iz kojeg podižete novac. I to je mnogo jeftinije za banku, a pristupačno građanima - rekao je Šuput, izvijestio je RTRS.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić proglašen je krivim u predmetu koji je tretirao nabavku 100 kineskih respiratora. Novalić je kao prvooptuženi osuđen na četiri godine zatvora prvostepeno.

Novalić jutros nije došao na izricanje presude, dok su svi ostali optuženi prisustvovali.

Prvostepenom presudom Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fikret Hodžić, vlasnik "Srebrene maline" na pet, a bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina.

Treba istaći i da pravno lice "Srebrena malina", čiji je vlasnik Fikret Hodžić mora platiti kaznu od 200.000 KM, dok Hodžić mora vratiti 600.000 KM.

Svi osuđeni su proglašeni krivim za produženo krivično djelo zloupotrebe položaja, dok su oslobođeni po tački za pranje novca i primanje dara.

Solak je kriv između ostalog i jer je naložio podređenoj zaposlenici da se u ugovoru izmijeni dio koji se odnosi na oznaku respiratora.

Prvostepenu presudu u ovom predmetu donijelo je sudsko vijeće od tri člana koje su činili Branko Perić, Braco Stupar i Goran Radević.

Policijski službenici odeljenja za privredni kriminal u  Rijeci sproveli su istragu nad 48-godišnjom hrvatskom državljankom zbog sumnje da je počinila više krivičnih dela, saopšteno je iz Policijske uprave primorsko-goranske.

Ona je krivična dela počinila od oktobra 2010. do avgusta 2021. godine, u svojstvu zaposlenice riječke poslovnice jedne od bankarskih ustanova. Žena je za to vreme dok je vršila uplate klijenata, ali ih nije evidentirala u kompijuteru, niti je primljeni novac uplaćivala u blagajnu, već ga je protivzakonito zadržavala za sebe.

Radnica je takođe bez znanja klijenata evidentirala isplate sa njihovog računa.

Taj novac im nije isplaćen, već je ona te iznose neovlašćeno podizala i zadržavala za sebe. Osumnjičena je izrađivala blagajničku dokumentaciju kako bi opravdala navodne isplate, piše Index.

Na taj način je za sebe pribavila protivpravnu imovinsku korist od gotovo 490.000 eura, odnosno za isti iznos oštetila bankarsku ustanovu koja je oštećenim klijentima nadoknadila štetu.

Protiv nje je u međuvremenu podneta krivična prijava.

Komercijalne banke u BiH imale su prošle godine ukupnu dobit nešto veću od 502 miliona KM (oko 257 miliona evra) i ona je za 22,8 odsto veća nego 2021. godine kada je iznosila 409 miliona KM (209 miliona evra), prenosi portal Indikator.ba.

Banke u Federaciji BiH ostvarile su dobit od 363,4 miliona KM (185 miliona evra), što je za 23,7 odsto više nego godinu ranije kada je dobit bila 293,6 KM.

Banke u Republici Srpskoj zabeležile su finansijski rezultat od 139 miliona KM (71 milion evra), što je 20,3 posto više nego 2021. kada je višak prihoda nad rashodima bio 115,5 miliona KM.

Bankama je profitabilnost porasla pre svega zahvaljujući smanjenju rezervisanja za nekvalitetne kredite i padu nivoa loših zajmova.

Osim toga, nakon dužeg vremena beležile su i rast prihoda od kamata, uprkos tome što je merama regulatora tržišta postavljen limit za povećanje kamatnih stopa na kredite vezane za evro u uslovima rasta referentnih kamatnih stopa u evrozoni.

Na drugoj strani bankama su porasli troškovi, uključujući i troškove za plate i doprinose zaposlenih, što je očekivano zbog visoke inflacije.

CTO tvrtke OpenAI koja stoji iza popularnog ChatGPT-a, Mira Murati trenutno je mnogima najzanimljivija osoba u IT industriji. Inače rođena u Albaniji, svoju karijeru gradi u SAD-u, a njezin interes za umjetnu inteligenciju započeo je 2013. kad se priključila Tesli. Tvrtka je tad radila na softwareu koji bi pomoću umjetne inteligencije upravljao automobilima, odnosno radili su se prototipi samovozećih automobila. Murati se tad zapitala koje su još mogućnosti koje bi nam umjetna inteligencija mogla ponuditi u svakodnevnom životu.

Umjetnu inteligenciju trebamo razvijati svi

Rođena u Albaniji i veteran Tesla-e, gdje je vodila razvoj Modela X.  Nakon Tesle, prelazi u Leap Motion i bavi se virtualnom stvarnošću, da bi konačno 2018. prešla u OpenAI. Murati smatra kako je za bilo kakve proizvode pokrenute umjetnom inteligencijom važno da ih javnost testira. Odnosno, potrebno ih je ispitati uz pomoć krajnjih korisnika.

„Tehnološki napredak možete ostvarivati u vakuumu, bez kontakta sa stvarnim svijetom,“ izjavila je Murati za Fast Company. „No, tada je upitno idete li u pravom smjeru.“

Smatra da razvoj umjetne inteligencije isključivo u laboratorijskim uvjetima dovodi do još većeg šoka javnosti kad proizvod jednom postane dostupan. Kako bi se umjetna inteligencija dobro razvijala, potreban je feedback ljudi. Brzi razvoj umjetne inteligencije kod mnogih je izazvao strahove od nje. Pitaju se što je sposobna, koliko ju je pametno koristiti i razvijati. Dok jedni strahuju od Skyneta, drugi se (puno racionalnije) pitaju što se može dogoditi ako umjetna inteligencija dođe u krive ruke. Mnoge brine i moguće širenje pogrešnih informacija uz pomoć umjetne inteligencije.

„Imamo filozofe i etičare u OpenAI, no zbilja mislim da postoje velika društvena pitanja koja ne bi smjela biti samo u rukama nas koji razvijamo te tehnologije,“ izjavila je Murati. „Ovo je jedinstven trenutak u povijesti u kojemu možemo oblikovati društvo. I to ide u oba smjera – tehnologija oblikuje nas i mi oblikujemo nju.“

Dodaje i kako je važno u razvoj umjetne inteligencije uključiti filozofe, sociologe, umjetnice i općenito ljude iz društvenog i humanističkog polja.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država Bosni i Hercegovini će održati javnu internet prodaju  korištene imovine od ponedjeljka, 27. marta, od 10 sati, do ponedjeljka, 3. aprila 2023. do 9 sati.

Uslovi prodaje:

Imovina se prodaje u „zatečenom stanju“, bez garancija

Detaljne instrukcije se nalaze na stranici,  Sarajevo BA, pod sekcijom “Kako funkcioniše”.

Na aukciji mogu učestvovati punoljetna fizička lica koja su se registrovala kao kupac na web stranici,  aukcija Sarajevo, BA, u skladu sa propozicijama učestvovanja.

Prilikom registracije kupaca potrebno je dati lične podatke.  O zaštiti ličnih podataka datih u postupku registracije informišite se u dijelu “Korisnički ugovor i obavještenje o privatnosti”.

Plaćanje i preuzimanje kupljene imovine će  biti organizovano u zgradi Ambasade, Roberta C. Frasurea 1 (bočni servisni ulaz) 5. aprila, 2023. godine u periodu od 08:30 – 16:30.

Plaćanje je moguće izvršiti isključivo u gotovini u BAM.

Ambasada napominje da na aukciji ne mogu učestvovati strani državljani.

Ponudu možete pogledati putem opcije LINK.

Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno je osudio petoricu optuženih članova takozvane “Bankomat bande” na 19 i po godina zatvora.

Jelena Despotović, portparol Vrhovnog suda RS, izjavila je da su odbačene žalbe Okružnog javnog tužilaštva u Doboju i advokata optuženih, te je potvrđena prvostepena presuda.

Prvooptuženi Omer Mahmutović je tako pravosnažno osuđen na pet godina, Enis Mandal zvani Pajser na četiri i po godine, Adnan Sahačić i Jozo Markić na po tri godine i Mirko Đorđić na četiri godine zatvora.

Optuženi su uhapšeni sredinom 2021. godine, a policija ih je tada teretila da su u zadnje dvije godine digli u vazduh tri bankomata u Modriči i Šamcu, iz kojih su ukrali 159.000 maraka, te da su ukrali i dva automobila, koja su koristili u teškim krađama.

Prvostepena presuda izrečena im je u martu prošle godine u Okružnom sudu Doboj.

Sve više prevara u slučajevima internet kupovine u posljednje vrijeme prijavljuje se i udruženjima potrošača u BiH, potvrdila je Feni predsjednica “Kluba potrošača TK” Gordana Bulić.

Pojasnila je da se u nekoliko posljednjih godina povećao broj žalbi, posebno starijih osoba, dok su ranije takve prevare najviše prijavljivali roditelji srednjoškolaca.

Bulić je navela da je do promjene te strukture došlo s početkom pandemije kada je starijim osobama bilo ograničeno kretanje, zbog čega su se mnogi okrenuli kupovini putem interneta.

– Nisu prijavljivane prevare kad je u pitanju kupovina hrane, ali su se one dešavale pri kupovini malih kućanskih aparata, alata, te lijekova i dodataka prehrani – precizirala je Bulić.

Dodala je da su mlađe osobe uglavnom suočavale s prevarama pri kupovini mobitela i prateće opreme, elektronskih uređaja, odjeće i obuće kao i komjuterskih komponenti.

Bulić je istakla da je njihovo udruženje izradilo letak o rizicima kupovine putem interneta, te održavalo redovne edukacije o kupovini na daljinu.

Smatra da veliki broj takvih prevara ne bude prijavljen, pogotovo kad su u pitanju mlađe osobe, zbog straha od stroge reakcije roditelja ili ismijavanja vršnjaka.

Bulić je naglasila da je posebno simptomatično što prodavci na daljinu često ciljaju upravo starije osobe, koje potom bezočno varaju i navode na kupovinu.

Potcrtala je da glavni problem predstavlja to što je BiH jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema zakon o elektronskom kupovanju, a postojeći zakoni taj segment nisu dobro definisali.

Tužitelj Tužilaštva BiH, podigao je optužnicu protiv Dragana Stankovića rođenog 1968. godine u Bosanskom Novom zbog nezakonitog skladištenja velike količine zlata i srebra.

Za više informacija, pozovite +387/61 693 423 ili pošaljite Vaš upit na email info@godigitalbih.com.

Dok čekaju pomoć države, građani sami sebi pomažu zadužujući se u bankama. Prema podacima Centralne banke BiH od gotovo 11 milijardi maraka, koliko kreditno zaduženi građani, više od 70 posto su nenamjenski potrošački krediti.

Jedanaest milijardi je razloga da se zapitamo živimo li mi u dužničkom ropstvu i hranimo li se na kamate. Nadležne agencije potvrđuju visoku stopu revolving nenamjenskih kredita, a garanciju daju za visinu kamatne stope, bez obzira na rast euribora.

Građani su u krizi prepoznali fiksne kamatne stope kao bolje rješenje za namjenske kredite, no ekonomisti ističu da je svaki kredit ruski rulet i da se dugoročno ne može prognozirati koja je vrsta kamatne stope ustvari dobitna.

Sa inflacijom i recesijom, a i bez nje, ekonomisti su sigurni da su uvijek na gubitku građani koji se nisu odgovorno i namjenski zadužili, odnosno korisnici revolving kredita koji u momentu osiguravaju osjećaj kvalitetnijeg života u odnosu na onaj koji si realno mogu priuštiti.

Iako smo prestali biti zemlja u kojoj se ljudi raduju i slave kad dobiju nenamjenski kredit, revolving krediti su još uvijek visoko pozicionirani u kreditnom portfoliju naših građana. Zbog čega nije zgoreg ponoviti još jednom da se krediti uzimaju odgovorno i samo s dugoročnim ciljevima i interesima.

- poslovni plan se ocjenjuje na osnovu financijskih i nefinancijskih indikatora, te u ocjeni financijskih indikatora se koriste direktni (efekti investicije na sektor u kome se realizuje) i indirektni (efekti investicije na ostale prihvatljive sektore u kojima podnosilac posluje), efekti investicije.

Prva onlajn informativna sesija biće održana putem Facebook stranice projekta EU4AGRI, a vrijeme održavanja informativne sesije biće objavljeno naknadno.

Ukoliko želite da se riješite dugova na kreditnim karticama, rješenje nije pribjegavanje budžetksim trikovima ni pretjerano razmišljanje o tome. Najbolji način je da se držite jednostavnog plana otplate u tri koraka, savjetuje Ramit Sethi, milioner i autor bestselera Njujork Tajmsa "Ja ću te naučiti da budeš bogat" (I Will Teach You To Be Rich).

Prema njegovim riječima, većina ljudi nema plan optlate duga. Štaviše, ni ne znaju koliko zaista duguju.

- Iz razgovora sa desetinama hiljada ljudi koji su u dugovima zaključio sam da 90% njih ne zna koliko novca duguje, a 95% njih nema pojma ni kog datuma će dug biti otplaćen - kaže Sethi.

U tom slučaju, navodi, rješenje je prilično jednostavno. On preporučuje tri koraka koji će vam pomoći u otplati duga.

Odredite tačno koliko dugujete

Utvrdite ukupni neizmireni dug na svim karticama, bilo tako što ćete se prijaviti na račun kreditne kartice ili direktno pozvati svog zajmodavca.

Shvatite kada možete da otplatite dug

Uključite svoje neizmireno stanje u onlajn kalkulator za otplatu duga da odredite tačan mjesec i godinu kada će vaš dug biti otplaćen, na osnovu toga koliko možete da priuštite da platite. Ovo će biti vaš cilj.

Automatizujte svoja plaćanja

Ovo osigurava da ćete napredovati u otplati tog duga. Sethi smatra da je to ono što zapravo pokreće igru.

- Ljudi se prečesto brinu o rznim trikovima pomoću kojih će da srede budžet i vrate dug. To uključuje poteze kao što je prelazak na kreditne kartice koje nude niže kamate ili 0% kamate u ograničenom vremenskom periodu - navodi.

Međutim, savjetuje, nije potrebno nikakvo petljanje sa detaljnim budžetima.

- Nisam ljubitelj budžeta jer oni gledaju unazad. Zbog njih se osjećam loše i zapravo mi ne govore šta da radim. Najvažnije je da napravite plan sa svojim dugom, a zatim da automatizujete svoj novac tako da se on isplati - rekao je Seti, prenosi CNBC.

Tvrtka razvija sučelja za moždane čipove za koje kaže da bi mogli omogućiti pacijentima s invaliditetom da se ponovno kreću i komuniciraju, a Musk je u srijedu dodao da će također ciljati na vraćanje vida.

Neuralink, sa sjedištem u području zaljeva San Francisco i Austinu u Teksasu, posljednjih je godina provodio testove na životinjama tražeći istodobno odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) za početak kliničkih ispitivanja na ljudima.

Želimo biti izuzetno oprezni i sigurni da će dobro raditi prije nego što uređaj stavimo u čovjeka, rekao je Musk u dugoočekivanoj informaciji o uređaju.

Govoreći pred mnoštvom odabranih uzvanika na prezentaciji u sjedištu Neuralinka, koja je trajala gotovo tri sata, Musk je naglasio brzinu kojom tvrtka razvija svoj uređaj.

Napredak će se isprva, osobito kada se tiče ljudi, možda činiti strašno sporim, ali radimo sve kako bismo ga paralelno potpuno razvili, dodao je. Dakle, u teoriji bi napredak trebao biti eksponencijalan.

FDA nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentar.

Prve dvije ljudske primjene na koje cilja uređaj Neuralink bit će vraćanje vida i omogućavanje pokreta mišića kod ljudi koji to ne mogu učiniti, rekao je Musk.

Čak i ako netko nikada nije imao vid, nikada, kao da je rođen slijep, vjerujemo da još uvijek možemo vratiti vid, rekao je.

Događanje je prvotno bilo planirano za 31. listopada, ali Musk ga je odgodio samo nekoliko dana prije bez navođenja razloga.

Posljednje javno predstavljanje Neuralinka, prije više od godinu dana, uključivalo je majmuna s moždanim čipom koji je igrao računalnu igricu razmišljajući sam.

Musk, koji također vodi proizvođača električnih vozila Teslu, raketnu tvrtku SpaceX i platformu društvenih medija Twitter, poznat je po ciljevima poput kolonizacije Marsa i spašavanja čovječanstva.

Njegove su ambicije za Neuralink, koji je pokrenuo 2016., također velikih razmjera.

Želi razviti čip koji bi omogućio mozgu upravljanje složenim elektroničkim uređajima i na kraju omogućio osobama s paralizom da povrate motoričke funkcije i liječenje moždane bolesti poput demencije, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

Također govori o osnaženju mozga pomoću umjetne inteligencije.

Neuralink, međutim, kasni u radu. Musk je u prezentaciji 2019. rekao da namjerava dobiti regulatorno odobrenje do kraja 2020.

Zatim je na konferenciji krajem 2021. rekao da se nada da će ove godine započeti ispitivanja na ljudima.

Neuralink je više puta propustio interne rokove za dobivanje odobrenja FDA-a za početak ispitivanja na ljudima, rekli su sadašnji i bivši zaposlenici.

Musk se ranije ove godine obratio konkurentu Synchronu u vezi s potencijalnim ulaganjem nakon što je izrazio frustraciju stručnjacima Neuralinka zbog njihova sporog napretka, izvijestio je Reuters u kolovozu.

Synchron je u srpnju prešao veliku prekretnicu ugradnjom svojeg uređaja u pacijenta u Sjedinjenim Državama prvi put.

Dobio je regulatorno odobrenje SAD-a za ispitivanja na ljudima 2021. i dovršio je studije na četiri osobe u Australiji.

Unicredit banka mogla bi se odlučiti na skupocjeni izlaz sa ruskoga tržišta nakon invazije na Ukrajinu, izjavio je izvršni direktor ove italijanske banke nakon objave banke Credit Suisse da se ukupno 4% njihovog upravljanja imovinom obavlja za ruske klijente.

Sve je veća lista finansijskih kompanija koje traže način za izlaz iz Rusije dok Deutsche Bank, Goldman Sachs i JPMorgan Chase smanjuju obim poslovanja u toj državi. Ostali su pod pritiscima da objave svoju finansijsku izloženost u Rusiji.

Izvršni direktor UniCredit banke Andrea Orcel izjavio je za Rojters kako se radi na ubrzanoj reviziji poslovanja u Rusiji ali da je prvo potrebno pronaći rješenje za 4.000 članova osoblja koji tamo rade kao i način poslovanja evropskih kompanija za koje je banka na ruskom tržištu vršila poslovanje.

Dodao je kako se ekonomska klima promijenila zbog krize u Ukrajini te da se pretpostavlja da slijedi period kombinacije niskoga rasta ekonomija i visoke inflacije.

Unicredit banka u Rusiji ima 8 milijardi eura u zajmovima, lokalno finansiranih depozitima, prenosi Reuters.

Trošak prestanka poslovanja u ovim okolnostima iznosio bi oko 1.9 milijardi eura dok bi gubitak prekograničnih poslovanja bio dodatnih 5.5 milijardi eura. Unicredit banka najizloženija je evropska banka kada su u pitanju promjene na ruskom tržištu.

U Briselu kažu da su zahvalni zemljama Zapadnog Balkana koje su podržale sankcije Evropske unije protiv Rusije, ali ne planiraju kompenzacione fondove za štetu koje bi te zemlje mogle da pretrpe.
Na pitanje makedonskih medija da li će EU na bilo koji način novim izdvajanjima pomoći zemlje regiona zbog krize u Ukrajini, a posebno one čije privrede mogu da izgube zbog priključivanja EU sankcijama, u Briselu odgovaraju da će EU nastaviti da radi zajedno sa Zapadnim Balkanom i da ga podržava.

U Evropskoj komisiji kažu da je šef diplomatije EU Žosep Borelj trenutno u posjeti Sjevernoj Makedoniji i Albaniji gdje je izrazio zahvalnost zbog njihove stoprocentne usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije Rusiji.

“Visoki predstavnik je izrazio zahvalnost i predočio podršku koju ćemo pružiti tim zemljama u kontekstu konflikta u Ukrajini.”

EU već ima značajan investicioni program za zemlje Zapadnog Balkana koji je uspostavljen prije invazije na Ukrajinu. To je novac koji EU ulaže u ovaj region, a tu je i podrška koju dajemo tokom pandemije. EU stoji uz zemlje Zapadnog Balkana i ova posjeta je dalji dokaza toga”, kažu u Komisiji.

Ključni test doći će naredne srijede kada bi Rusija trebala da plati  117 miliona dolara za otplatu duga denominovanog u američkim dolarima. Iako ima relativno nizak spoljni dug i sistem joj je manje integrisan sa ostatkom svijeta no što je to slučaj sa drugim državama, analitičari upozoravaju kako bi nemogućnost da plati dug, za Rusiju imalo nesagledive posljedice, prenosi The Guardian.

Šta se događa kada država ne može da otplati dug?

Banke koje prate državne dugove poput banke Kanade ili banke Engleske, procjenjuju da vlade svijeta imaju više od 443,2 milijarde dolara neplaćenih novčanih obaveza ili ukupno 0.5% svjetskog javnog duga.

Države koje nisu u stanju da otplaćuju vanjski dug u stranim valutama od skoro su Agentina, Belize i Ekvator, dok SAD i Velika Britanija imaju snažnu kreditnu istoriju, prenosi Klix.ba.

Rusija mora otplatiti redovnu kamatu do 16. marta, na što može produžiti rok još 30 dana, što znači kako bi formalno postala država koja nije u stanju da otplaćuje novčane obaveze krajem aprila. Ovo se Rusiji dogodilo 1917. godine za vrijeme Oktobarske revolucije i 1998. godine, nakon što je ekonomija oslabila raspadom Sovjetskog saveza i ratom u Čečeniji.

Kriza sa rubljom načinila je značajnu štetu susjednim ekonomijama i poslala talas šoka kroz globalni finansijski sistem. Rusija je nakon aneksije Krima ojačala nacionalnu ekonomiju budžetskim zalihama manje se tako oslanjajući na američki dolar.ruski dug

Prema podacima Međunarodnog instituta za finansije Rusija je smanjila svoj dug međunarodnim kreditorima sa 733 na 480 milijardi dolara, te redovno unutar svake godine otplaćuje oko 135 milijardi dolara. Vlada Rusije posjeduje oko 40 milijardi američkih dolara u obveznicama.

Posljedice nemogućnosti otplate duga direktno za državu su povećanje poreza, skuplje posuđivanje novca i reputacijski pad ekonomije što rezultira njenim izolovanjem.

PREUZETO: KLIX.BA

Vlada FBiH prihvatila je informaciju Financijsko-informatičke agencije (FIA) o jednošalterskom sistemu poslovanja i registracije poslovnih subjekata i zadužila ovu agenciju da preuzme savjetodavnu i vodeću ulogu u postupku uspostave mehanizma jednošalterskog sistema poslovanja, uz asistenciju Vlade FBiH u pogledu neophodnih resursa.

Kako je zaključeno, Vlada će pokrenuti postupak izmjene zakona o FIA-i kako bi se omogućila kompatibilnost agencije sa zahtjevima ovog procesa.

- Porezna uprava FBiH (dodjeljivanje ID broja i registracija kod nadležnog poreznog organa) i Federalni zavod za statistiku (razvrstavanje pravne osobe prema klasifikaciji djelatnosti) zaduženi su da omoguće FIA-i pristup podacima relevantnim za upis u sudski registar i osiguraju, u skladu s načelom interoperabilnosti, razmjenu podataka, pribavljanje potrebne dokumentacije po službenoj dužnosti i koordinaciju - saopšteno je iz Vlade FBiH.

Vlada je zadužila Federalno ministarstvo pravde da pripremi Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH čime bi bilo omogućeno da, osim advokata i notara, prijedlog za predaju prijave za upis u sudski registar može obavljati i FIA.

Također, Vlada FBiH se obavezuje da osigura sredstva za održavanje elektronskog sistema registra - elektronske glavne knjige registra poslovnih subjekata u FBiH.

Vlada FBiH je prihvatila i informaciju Financijsko-informatičke agencije (FIA) o prenošenju poslova iz domena informaciono-komunikacionih tehnologija koji se vode u federalnim organima i drugim tijelima federalne uprave na ovu agenciju.

Izrazila je opredjeljenje da na jednom mjestu budu objedinjeni svi poslovi koji se odnose na informaciono-komunikacijske tehnologije federalnih ministarstava, federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija.

- FIA je zadužena da preuzme savjetodavnu i vodeću ulogu u postupku uspostave centralizovane informatičke strukture u FBiH, uz asistenciju Vlade FBiH u pogledu neophodnih resursa. Vlada FBiH će pokrenuti postupak izmjene zakona o FIA-i kako bi se omogućila kompatibilnost agencije sa zahtjevima ovog procesa, posebno kada je riječ o njenoj nadležnosti i djelatnosti, te finansijskoj održivosti u skladu s novim zahtjevima - navodi se u saopštenju.

Bogati Rusi pokušavaju da premjeste dio svog bogatstva iz Evrope u Dubai kako bi zaštitili imovinu od strožeg talasa sankcija zapadnih zemalja prema Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, kazali su finansijski i pravni izvori agencije Reuters.

Dubai, slobodno finansijsko i poslovno središte Zaliva, dugo je bio magnet za ultrabogataše širom svijeta, a odbijanje Ujedinjenih Arapskih Emirata da zauzme stranu između zapadnih saveznika i Moskve je Rusima signaliziralo da je njihov novac tamo siguran.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), koji su tokom godina produbili svoje veze s Rusijom, nijesu se uskladili sa sankcijama koje su uvele zapadne zemlje, a njihova centralna banka do sada nije izdala ikakve smjernice u tom smislu.

“Sada je primjetno da mnogi bogati Rusi nastoje da prebace imovinu u Dubai koja je do sada čuvana u Švajcarskoj ili Londonu – a gdje su sankcionisani ruski pojedinci i organizacije”, kazao je neimenovani viši bankar u velikoj švajcarskoj privatnoj banci, a slično je potvrdio i advokat upoznat s tim aktivnostima ruskih bogataša.

Advokat, koji ima kancelariju u Dubaiju, rekao je da je njegova kompanija dobila upite od ruskih subjekata o tome koliko brzo bi mogli premjestiti “vrlo značajna sredstva” vrijedna stotine miliona dolara u arapsku državu.

“UAE je dobar izbor – udaljen je nekoliko sati leta i nema regulacije koja zavisi od zapadnih sila”, rekao je stručnjak za upravljanje investicijama.

Kancelarija za medije u Dubaiju, ministarstvo vanjskih poslova UAE i centralna banka nijesu odmah odgovorili na upit o razmjerima ruskih sredstava koja pristižu u Dubai posljednjih sedmica.

Viši privatni bankar rekao je da su u nekim slučajevima ruski klijenti s računima u privatnim bankama otvarali račune u podružnici te iste banke u UAE. Drugi su otvarali račune u lokalnim bankama, dodao je bankar.

Rusi, koji se kod kuće suočavaju s raspadom ekonomije, takođe žele svoj novac uložiti u investicije, uključujući nekretnine i kupovinu fondova koji ne otkrivaju podatke o vlasništvu, rekao je drugi finansijski izvor.

Dubai, globalna turistička destinacija, dugo je bio popularan među Rusima, koji su bili među najvećim posjetiocima emirata i kupcima nekretnina čak i prije rata, a sada su sankcije bacile njihovu ekonomiju i valutu u jako nezavidan položaj.

UAE su, kako podsjeća Reuters, 2018. uveli “zlatni” vizni program – koji odobrava 10-godišnji boravak investitorima i ekspertima iz raznih oblasti.

Odluka UAE da se suzdrži na glasanju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kojim se osuđuje invazija, zajedno s zalivskim državnim fondovima koji su i dalje izloženi Rusiji, shvaćena je kao poruka bogatim Rusima da su dobrodošli, kao i njihov kapital, rekli su izvori.

Nema naznaka da je rusko bogatstvo koje stiže u Dubai podložno zapadnim sankcijama. Međutim, bankari su rekli da postoji rizik narušavanja reputacije institucija koje primaju ruska sredstva jer multinacionalne kompanije širom svijeta prekidaju veze s Moskvom.

Digitalna banka Tinkov (Tinkoff) bila je jedna od uspješnih ruskih tehnoloških priča, ali su invazija Ukrajine i sankcije izazvale pad cijene njenih akcija od 90%, izbrisavši milijarde iz bogatstva vrlo uspješnog osnivača Olega Tinkova.

Oleg Tinkov postao je jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji nakon što je prešao sa prodaje piva i knedli na izlistavanje svoje digitalne banke Tinkov na Londonskoj berzi. Akcije Tinkova pale su više od 90% od početka napada Rusije na Ukrajinu. Njegovo bogatstvo smanjilo se za više od 5 milijardi dolara za manje od mjesec dana, a u utorak je izgubio status milijardera.

Tinkov je jedan od barem 10 bivših ruskih milijardera koji su izbačeni iz kluba milijardera kao rezultat pada cijena ruskih akcija, i rekordno niskog kursa rublje prema dolaru, uslijed sankcija i povećanja izolacije Rusije od strane zapadnih zemalja. Još jedan značajni gubitnik je Arkadij Volož, izvršni direktor i osnivač ruskog pretraživača Jandeksa.

Forbs procjenjuje da se bogatstvo Tinkova smanjilo na oko 800 miliona dolara. To je zato što je značajan dio njegovog bogatstva zaglavljen u ruskoj verziji Kepital vana, u Tinkov banci, čija je tržišna kapitalizacija pala sa vrha od 23 milijardi u novembru na malo iznad jedne milijarde dolara u utorak.

Dok je Moskovska berza bila zatvorena, Tinkov banka, i druge ruske kompanije koje su izlistane i na Londoskoj berzi, zabeležili su masivan pad vrijednosti akcija. Cijena akcija Lukoila, najvećeg nezavisnog proizvođača nafte Rusije, kojeg je osnovao milijarder Vagit Alekperov, takođe je pala skoro 93%.

Čak i pre ruske invazije Rusije, i sankcija protiv ruskih banaka, Tinkov je imao puno problema. Ovaj sin sibirskog rudara uglja, koji je pokrenuo Tinkov banku 2006. godine uhapšen je u Londonu u martu 2020. sa optužbom da je izbjegavao federalne poreze u SAD. Tinkov je platio poravnanje od 509 miliona dolara američkom Ministarstvu pravde u oktobru 2021.  Mjesec dana nakon hapšenja, ruski biznismen je najavio da će podnijeti ostavku sa mjesta predsjednika Tinkov banke u aprilu 2020. nakon što je otkrio da mu je dijagnozirana akutna leukemija.

Iako se njegovo bogatstvo smanjilo, bivši milijarder i dalje je vlasnik kolekcije La Dacha, luksuznih vila u Baja Kalifornija i skijaških odmarališta na Francuskih Alpima, kao i aviona modela Dassault Falcon 7X, mada je svim ruskim letelicama sada zabranjen prolaz kroz britanski i evropski vazdušni prostor.

Tinkov, koji se nekada hvalio Fajnenšel tajmsu zbog svojih veza sa Putinom, jedan je od nekolicine super-bogataša Rusije koji su se suprotstavili ratu. Rekao je da je tokom svoje bolesti imao priliku da vidi koliko je fragilan ljudski život i pozvao je na okončanje „specijalne operacije“ u Ukrajini. „Nevini ljudi sada ginu u Ukrajini, svaki dan, ovo je nezamislivo i neprihvatljivo! Države treba da potroše više novca na liječenje ljudi, na istraživanja u borbi protiv raka, ne na rat,“ napisao je.

Prve konkretne poslijedice eskalacije sukoba u Ukrajini vide se i na ulicama Bosne i Hercegovine. Ispred Sberbanke od jutros su redovi, građani u strahu od mogućeg gubitka novca čekaju isplatu ušteđevina.

“Želim da podignem ovo novca što imam, ja sam penzioner, nije to neka svota, ali ne želim da mi propadne bilo šta, propalo mi je mnogo ‘92, kada je krenuo kod nas rat, naša država nije garant nikome“, rekla je Maida Ćupina sa kojom smo razgovarali nakon izlaska iz poslovnice Sberbanke.

Druga korisnica Sberbanke nam kaže da ne želi samo podići novac, već i napustiti Banku u potpunosti.

“Znate onu poslovicu, koga jednom guja ujede i guštera se boji. Nije situacija jednostavna, postoji strah”,rekla je jedna građanka.

Obje potvrđuju da danas novac nisu podigle.

PREUZETO : N1

Centralna banka BiH, Agencija za osiguranje depozita BiH, Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS-a obratile su se građanima Bosne i Hercegovine povodom novonastale situacije u Ukrajini i reperkusija na finansijski sistem.

Saopćenje prenosimo u cijelosti:

"Institucije u Bosni i Hercegovini, koje su učesnice mreže finansijske stabilnosti zemlje, putem mehanizma bankarske koordinacije supervizora prate najnovija dešavanja koja su vezana za aktuelnu geopolitičku situaciju i sukobe u Ukrajini, kao i njihove potencijalne ekonomske efekte na banke koje posluju u Bosni i Hercegovini.

Svjesni smo zabrinutosti građana i privrede zbog pitanja efekata objavljenih sankcija na rad banaka u Bosni i Hercegovini, a posebno efekata na rad banaka koje su u indirektnom vlasništvu Sberbank Rusija.

Prema informacijama kojima raspolažu nadležne entitetske agencije za bankarstvo koje vrše nadzor nad radom banaka, članice grupe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini su u direktnom vlasništvu Sberbank Europe AG sa sjedištem u Beču i pod nadzorom su regulatornih tijela EU.

Objavljene sankcije imaju efekte samo na transakcije i klijente koji su obuhvaćeni sankcionim listama. U tom smislu, takve sankcije ne obuhvataju bankarske entitete u Bosni i Hercegovini.

Rad banaka u Bosni i Hercegovini, kao i mogućnost da se održi dostupnost i kvaliteta usluga nisu ugroženi, i ne postoji potreba za raskidanjem poslovnih odnosa s bilo kojom bankom u Bosni i Hercegovini.

Institucije u Bosni i Hercegovini, u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, u mogućnosti su da zaštite deponente i u uslovima produžene krize. Dodatno, naše institucije će koordinirati sve naknadne aktivnosti s relevantnim regulatornim tijelima EU, a u cilju zaštite interesa naših građana i privrede."

Srbijanski biznismen Miodrag Kostić krenuo je u preuzimanje ruske Sberbanke u pet zemalja regiona, uključujući BiH.

Vijest o namjeri preuzimanja objavljena je u novembru prošle godine, a sada je u toku proces odobrenja akvizicije kod regulatora.

Konkurencijsko vijeće BiH juče je objavilo informaciju o zaprimanju prijave te ostavilo mogućnost zainteresovanima da se izjasne.

S obzirom da već posjeduje AIK Banku Beograd i Gorenjsku banku Kranj, preko kojih je i obavio akviziciju, jasno je da Kostić postaje jedan od vodećih igrača u bankarskom sektoru regiona.

– Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine je 8. novembra 2021. godine zaprimilo zajedničku Prijavu koncentracije privrednog subjekta Agri Europe Cyprus Limited sa Kipra, AIK Banka a.d. Beograd i Gorenjska Banka d.d. Kranj, Slovenija kojom isti namjeravaju steći pojedinačnu kontrolu nad privrednim subjektima Sberbank d.d. Zagreb, Sberbank BH d.d. Sarajevo, Sberbank a.d. Banja Luka, Sberbank Budimpešta, Mađarska, Sberbank Srbija a.d. Beograd i Sberbank banka d.d. Ljubljana .

Pravni oblik koncentracije predstavlja sticanje kontrole ili prevladavajućeg uticaja jednog, odnosno više privrednih subjekata nad drugim, odnosno nad više drugih privrednih subjekata ili dijelom drugog privrednog subjekta, odnosno dijelovima drugih privrednih subjekata i to sticanjem većine udjela osnovnog kapitala.

Predmetna koncentracija će, prema podacima iz Prijave koncentracije, imati efekat na tržištu pružanja bankarskih usluga.

Konkurencijsko vijeće poziva sve zainteresovane privredne subjekte koji djeluju na tržištu pružanja bankarskih usluga kao i na drugim tržištima na kojima bi predmetna koncentracija mogla imati efekat, te druge institucije ili udruženja koje imaju relevantna saznanja o navedenom tržištu da mogu dostaviti pisane primjedbe i mišljenja u vremenskom roku od 7 dana od dana objave obavještenja.

Inače, ruski Sputnjik piše da je ugovor vrijedan čak 500 miliona eura, ili oko milijardu KM, te da će toliko biti plaćene banke u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj.

Po realizaciji procesa akvizicije Sberbank, veličina aktive Kostićeve bankarske grupe će biti veća od 11 milijardi eura, čime će zauzeti poziciju jedne od najvećih regionalnih bankarskih grupa.

Izvještaj Chainalysis pokazuje koje su zemlje najveći korisnici kriptovaluta širom svijeta.

U izvještaju se upoređuju vrijednosti transakcija sa kupovnom moći i stavlja poseban fokus na neprofesionalnu i peer-to-peer upotrebu kako bi se procijenilo koje su zemlje zaista napravile napredak u usvajanju kriptovaluta u većem dijelu svoje populacije.

Smartlife.hr prenosi da je Vijetnam neporaženi pojbednik ove ljestvice, s visokim bodovanjem na ukupnoj vrijednosti kriptotransakcija, kao i na plaćanjima pojedinaca. Vrijednost dolaznih transakcija kriptovalute nije bila daleko ispod one mnogo veće Indije.

Jedan od razloga zašto se kriptovalute pokazuju popularnim u Vijetnamu, pa i u drugim zemljama u razvoju je taj što se koriste kao investicioni alat umjesto drugih dobrih opcija, navodi se u izvještaju koje prenosi Statista.

Pokušaj očuvanja vrijednosti nečije ušteđevine kada lokalne valute posustaju još je jedan podsticaj za ulaganje u kriptovalute, stavljajući Venecuelu, Argentinu i Tursku na kartu korisnika kriptovaluta, prenosi B92.

Pojedinci u zemljama u razvoju takođe koriste kriptovalute za međusobna plaćanja. U ovom segmentu visoko se rangiraju afričke zemlje poput Nigerije i Kenije. Afričke zemlje prednjačile su u usvajanju inovativnih P2P načina plaćanja, na primjer mobilnog plaćanja, u procesu preskakanja opcija poput bankovnih transfera i onih digitalnih opcija plaćanja koje su vezane za njih, prenosi Biznisinfo.ba.

Među razvijenim zemljama korišćenje kriptovalute bilo je najraširenije u zemljama engleskog govornog područja – prije svega u Sjedinjenim Državama, ali i Velikoj Britaniji, Kanadi, Južnoj Africi i Australiji.

Ekonomije u razvoju – Indija, Kina i Brazil – takođe su registrovane kao veliki korisnici. U slučaju intenzivne upotrebe Rusije i Ukrajine, Čejnanalisis ih povezuje s raširenim nepovjerenjem u institucije i mogućim bijegom kapitala i izbjegavanjem poreza.

Sezona korporativnih zarada trebala je da preokrene loše raspoloženje Wall Streeta, međutim, nisu se desile neke značajne promjene.

Naime, objavljena je većina rezultata za kraj 2021. godine i, sve u svemu, rezultati su izgledali solidno. Međutim, to nije bilo dovoljno da smiri nervozne investitore, koji su pod stresom zbog inflacije, Federalnih rezervi i potencijalne ruske invazije na Ukrajinu koja bi mogla poremetiti snabdijevanje energijom, piše CNN.

“Tržište jednostavno izgleda kao da želi da padne”, rekao je David Coombs, šef ulaganja u više sredstava u Rathbones.

Prema The Earnings Scoutu, rast zarade kompanija S&P 500 prati 28 posto u četvrtom kvartalu 2021. u poređenju sa istim periodom 2020. godine. To je znatno iznad trogodišnjeg prosjeka. Gotovo 85 posto kompanija u indeksu je prijavilo rezultate, ali investitori su u velikoj mjeri odbacili ove dobitke i umjesto toga se hvataju za neizvjesnost o budućnosti.

“Zadržali smo se još dva ili tri mjeseca – do sljedeće sezone zarada”, rekao je Coombs.

U ovom trenutku, većina investitora se slaže da je Fed iza krivulje u borbi protiv inflacije i očekuju da će centralna banka snažno intervenirati na sastanku sljedećeg mjeseca. Koliko će tačno kreatori politike ići, ostaje da se vidi.

David Bianco, glavni investicijski direktor DWS-a za Ameriku, rekao je da je njegova najveća briga, sada kada se sezona zarada privodi kraju, hoće li rasprodaja državnih obveznica zahuktati i poremetiti šire tržište.

“Ono čega se zaista bojim je da tržište obveznica gubi povjerenje u sposobnost Fed-a da ukroti inflaciju i smanji je u razumnom vremenskom periodu”, rekao je Bianco.

Prinosi na obveznice kreću se suprotno cijenama. Dakle, ako investitori počnu da dampinguju desetogodišnje američke trezorske obveznice i rast prinosa, to bi učinilo da dionice izgledaju manje atraktivno i povećalo bi pritisak na prodaju.

Tu je i situacija na ukrajinskoj granici. Iako su investitori posljednjih godina bili skloni odbaciti geopolitiku, to se promijenilo posljednjih sedmica.

Prema Coombsu, da su se tenzije između Rusije i Ukrajine povećavale “prije 18 mjeseci ili dvije godine, vjerovatno bi to uglavnom bilo ignorisano”. Umjesto toga, to je još jedan razlog za pesimizam — posebno zbog utjecajne uloge Rusije kao dobavljača nafte i plina.

Rast cijena energije bio je veliki doprinos očekivanjima inflacije, koju Fed pomno prati.

“To komplikuje njihovu računicu”, rekao je Bianco.

Do sada je jasno da je inflacija u januaru bila usijana. Potrošačke cijene, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je najbrži rast u četiri decenije. Cijene proizvođača skočile su za 9,7 posto.

Najnoviji Indeks cijena ličnih izdataka za potrošnju stiže krajem sedmice. Kao omiljena mjera inflacije Fed-a, mogla bi potresti dionice ako bude viša od očekivanog, što ukazuje na to da će centralna banka možda morati da bude agresivnija jer povećava kamatne stope po prvi put u nekoliko godina.

Šta slijedi? Erik Lundh, glavni ekonomista u The Conference Boardu, napisao je u kolumni za CNN Business prošle sedmice da bi inflacija “trebalo početi opadati uskoro”.

On misli da će godišnji podaci “početi da se smanjuju” u martu, kako problemi u lancu snabdijevanja budu popuštali, efekti varijante omikron nestaju i kupci u SAD-u počnu da troše više novca na usluge, a manje na robu.

“Potrošači se mogu malo utješiti znajući da velika povećanja cijena neće trajati zauvijek”, rekao je. Čini se da pandemija popušta, a i visoka inflacija će također.

Međutim, prema ekonomistima Citi-ja “pojavljuje se slika inflacije koja postaje ugrađena na nivoe koji su znatno iznad cilja”. Iako Fed ima za cilj inflaciju od 2 posto, banka očekuje da će indeks cijena PCE ostati na 5,1 posto za godinu do marta i blizu 3,8 posto do kraja 2022. godine.

To bi moglo natjerati Fed da još brže povuče svoje krizne stimulanse.

“Već ovog ljeta Fed bi mogao razmotriti još agresivnije puteve kamatnih stopa kako bi znatno usporio američku ekonomiju ako se mjesečna inflacija ne vrati ciljanoj”, rekao je tim Citi-ja.

IZVOR : KLIX.BA

ROMAN ŠUBIĆ, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB), krajem prošle godine kupio je vilu u Zagrebu koju je platio malo manje od 1.9 milijuna kuna, doznaju Index Istrage. Podsjetimo, Šubić nije htio otkriti cijenu za koju je kupio vilu, a u imovinskoj kartici procijenio ju je na 3.05 milijuna kuna. Vilu je kupio cesijom, odnosno ugovorom s jednom od agencija za naplatu potraživanja. 

Vila s dvorištem ima ukupno 1077 kvadrata pa ispada da je krajem prošle godine viceguverner kupio nekretninu u zagrebačkom Gornjem Stenjevcu po cijeni od oko 230 eura po kvadratu, što je daleko ispod tržišne cijene. Šubić tvrdi da je do vile došao preko oglasa pa smo pogledali oglasnike i javili se agencijama s upitom oko kuća i vila otprilike iste veličine.

Nazvali smo nekoliko zagrebačkih agencija za prodaju nekretnina i ponudili oko 230 eura po kvadratu za nekretnine otprilike jednake veličine kao ona koju je Šubić kupio. Odgovori su uglavnom bili takvi da je nemoguće kupiti kuću, a kamoli vilu za te novce.

"Nemoguće", "Mora da je varao državu"

"Mora da je varao državu", rekli su nam iz jedne agencije kad smo spomenuli da je viceguverner HNB-a kupio vilu s dvorištem za oko 230 eura po kvadratu. 

"Teško, jako teško, gotovo nemoguće. Ispod tisuću eura po kvadratu da ne znam u kakvom je stanju, nema šanse. Najjeftinije su oko 450.000 eura", kazali su nam iz druge agencije.

"Nemoguće. Puno faktora ulazi u kreiranje cijene, ali na tržištu nema nekretnine za te novce. Moguće je da su tu cijenu platili na papiru, a ostatak ovako", kratko su nam kazali iz jedne agencije. 

"Kuće po toj cijeni ne dolaze na tržište", rekli su nam iz jedne od agencija koje smo nazvali.

Kako je Šubić došao do vile? Tvrdi da ju je našao preko oglasa

Viceguverner HNB-a je do vile došao tako što jedna zagrebačka poduzetnička obitelj nije mogla otplaćivati kredit u Zagrebačkoj banci, a banka je to potraživanje prodala APS Delti, agenciji za naplatu potraživanja. Ta je agencija potom to potraživanje prodala viceguverneru Šubiću. 

"Do prve informacije o predmetnoj nekretnini došao sam putem internetskog oglasnika. Naime, informacija o prodaji potraživanja društva APS Delta A.S. bila je javno dostupna u internetskom oglasniku za prodaju nekretnina, gdje je bila oglašena prodaja potraživanja putem javne dražbe na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu", rekao je Šubić koji tvrdi da je sve po zakonu, a ni HNB u tome ne vidi ništa sporno. 

Viceguverner tvrdi da je, s obzirom na to da prodaja na dražbi nije uspjela, putem odvjetničkog društva uputio pismo namjere društvu APS Delta A.S., nakon čega je s tim društvom 30. ožujka 2021. sklopio ugovor o ustupu i prijenosu tražbine koja je bila osigurana predmetnom nekretninom te samu nekretninu stekao kupnjom od prethodnog vlasnika. 

"Zbog sadržaja potpisanih ugovora koji sadrže odredbu o povjerljivosti informacija, detalje ugovora, koji uključuju i naknadu za ustup tražbine, nije moguće učiniti dostupnim trećim stranama. K tome, to nisu podaci koje su – prema članku 11. Zakona o sprječavanju sukoba interesa - dužnosnici obvezni unijeti u imovinsku karticu", naveo je Šubić.

Vilu s dvorištem platio točno 1.892.500 kuna, a u imovinskoj je procijenio na 3.05 milijuna kuna

Index Istrage otkrile su konačnu cijenu za koju je viceguverner kupio nekretninu, a to je točno 1.892.500 kuna. Zagrebačka banka vilu je prvo procijenila na pet milijuna kuna da bi pokrila kredit jedne zagrebačke poduzetničke obitelji, a sam viceguverner je vilu s dvorištem u svojoj imovinskoj kartici naveo da je njena tržišna vrijednost 3.05 milijuna kuna. 

Prema imovinskoj kartici koju je ažurirao posljednjeg dana siječnja, Šubić ima mjesečnu neto plaću od 40.708,45 kuna te oko 150 tisuća kuna dodatnih prihoda na godišnjoj razini. Njegova supruga sve donedavno radila je u HNB-u i imala plaću od 13.725 kuna. Od travnja prošle godine zaposlenica je Europske središnje banke, a njena neto plaća danas iznosi 75.994,34 kune mjesečno.

PREUZETO : index.hr

Saudijski princ prestolonasljednik Mohamed bin Salman prenio je 4,0 odsto akcija naftnog diva Aramko, u vrijednosti od 80 milijardi dolara, na državni fond kraljevine. Namjera je da se ojača snažna finansijska pozicija Fonda za javna ulaganja (PIF) i visok kreditni rejting u srednjem roku, naveo je prestolonasljednik u saopštenju.

Princ bin Salman je izabrao da ovaj fond bude “lokomotiva” za transformaciju saudijske ekonomije i diversifikaciju prihoda u nastojanju da ublaži zavisnost budžeta od prihoda koje donosi nafta, prenosi Telegraf Biznis.

Država i dalje ostaje najveći akcionar Aramka, sa udjelom većim od 94 posto, dodaje se u saopštenju, a prenosi CNBC. Prenos akcija Aramka treba da poveća imovinu kojom upravlja PIF, pri čemu je cilj da ona dostigne oko 4,0 biliona rijala ili 1,07 biliona dolara – do kraja 2025.

Saudi Aramko je saopštio da je ovaj transfer bio privatna transakcija između vlade i državnog fonda u kojoj kompanija nije učestvovala: “kompanija nije sklapala bilo kakve sporazume, niti je platila ili ostvarila bilo kakav prihod od tog transfera”, naveo je Aramko.

Iz kompanije su istakli da taj potez neće uticati na broj emitovanih akcija, niti na poslovanje, strategiju, politiku raspodjele dividendi ili okvir upravljanja, te da će prenijete akcije biti jednako rangirane kao ostale obične akcije. Akcije Aramka su od početka 2022. porasle za nešto više od 4,0%.

Korisnicima kredita koji su tužili banke zbog troškova obrade kredita i dobili sporove, sada su počele da stižu revizije tih presuda, prema kojima u roku od osam dana moraju da vrate iznos koji su ranije dobili.

Ovo je Tanjugu potvrdio predsednik Udruženja “Efektiva” Dejan Gavrilović: “Javljali su nam se građani koji su dobili revizije, a o takvim slučajevima pišu i advokati na svojim grupama. Do ovog obrta došlo je nakon promijenjenog stava Vrhovnog kasacionog suda, odnosno njegove dopune iz septembra prošle godine”. Dodaje da se u ovim slučajevima više ništa ne može uraditi i da prava na žalbu nema.

Prema njegovim riječima, građani će, osim vraćanja novca koji su dobili od banaka na osnovu ranijih presuda, morati da plate i troškove sudskog postupka.

Gavrilović navodi da za sada stižu samo revizije presuda u vezi sa troškovima obrade kredita. Međutim, dodaje da je pitanje dana kada će krenuti i one u vezi sa plaćanjem premije osiguranja kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita.

izvor: DNEVNIK

U Kantonalnoj agenciji za privatizaciju u petak, 4. februara, je potpisan ugovor o prodaji hotela Igman između prodavca - direktora KJP ZOI Jasmina Mehića, predstavnika kupca - direktora firme The Place Emira Granova, te direktora Kantonalne agencije za privatizaciju KS Adnana Jašarevića.

Predstavnik kupca, direktor Granov zahvalio se Komisiji, Agenciji, ZOI-ju i ministru privrede KS Adnanu Deliću na uspješno realiziranoj saradnji i besprijekornom procesu privatizacije ovog hotela.

- Mislim da smo ovim potpisivanjem ugovora o prodaji, odnosno kupovini hotela Igman označili početak jedne uspješne saradnje. Naše vizije nisu vezane samo za hotel koji smo kupili i koji mislimo obnoviti, nego su daleko veće od onoga na šta nas danas potpisani ugovor obavezuje - istakao je Granov.

Dodao je da su u stalnim kontaktima s ministrom Delićem, ZOI-jem i drugim nadležnim institucijama.

- Imamo veliku šansu, veliki potencijal i kao grupacija smo spremni da ulaganjima obogatimo turističke sadržaje na ovoj planini, jer nije dovoljno obnoviti ovaj objekt, potrebno je imati sadržaje koji će privući klijentelu na Igman. Mi smo zainteresirani i za neke druge projekte, nedavno smo imali sastanke s načelnikom Ilidže, jer smo zainteresirani za vertikalne transporte, kako bi klijentelu iz Sarajeva izvukli na planine - naveo je Granov.

Kazao je i da je dosta predradnji već završeno, te da paraleno rade na izradi idejnog koncepta budućeg izgleda hotela Igman.

Direktori Mehić i Jašarević istakli su da će učiniti sve neophodno da se ova investicija uspješno realizira od početka do kraja, te da su već neke predradnje također završene.

Ministar privrede KS Adnan Delić, koji je prisustvovao potpisivanju ugovora, istakao je da je ovo historijski dan jer je ovo prva privatizacija nakon 10 godina u Agenciji za privatizaciju KS, što ide u prilog činjenici izmjene zakona o Agenciji za privatizaciju i dodavanje nadležnosti vezanih za investicije i korištenje sredstava EU fondova.

- Veliko mi je zadovoljstvo što smo konačno pronašli pravog kupca za hotel Igman i to 30 godina od njegovog rušenja. Vjerujem da će investitori uložiti daleko više nego što je to formalno ugovorom dogovoreno i da će ovo biti jedan od najatraktivnijih lokaciji u Evropi - naglasio je ministar Delić.

Predstavnici italijanske firme Bosankar iz Bosanske Krupe u potrazi su za novim radnicima zbog širenja poslovanja, te su s tim ciljem boravili u Tuzli, gdje su se susreli sa predstavnicima Instituta za zavarivanje i Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.

Bosankar već 18 godina posluje na području BiH. U Bosanskoj Krupi imaju pogon površine 17 hiljada metara kvadratnih u koji je uloženo više od 24 miliona KM. Bave se proizvodnjom kabina za razne industrijske, građevinske i poljoprivredne mašine.

S obzirom na planove širenja i otvaranja novih pogona ove firme, iskazana je potreba za upošljavanjem novih radnika. Plan firme je da u naredne tri do četiri godine uposli više od 300 radnika. Trenutno ih imaju 170. U ovom trenutku traže 50 radnika.

Prosjek plaće njihovim radnicima je 1.500 do 2.000 KM.

Giuseppe Franci, vlasnik firme, rekao je da je odlazak ljudi iz BiH veliki problem i da se mora pokušati zaustaviti taj trend.

– Ja doista osuđujem veliki broj poduzetnika koji prema mom mišljenju iskorištavaju radnu snagu, što malim plaćama, što lošim uvjetima rada. Mislim da bi se tome trebalo stati ukraj. Zato sam ja ovdje da dam neke bolje prilike za same radnike i da pokažem poslodavcima bolji primjer prakse – rekao je.

Firma Bosankar uskoro u Prijedoru otvara pogon za proizvodnju željezničkih vagona. Svi njihovi proizvodi namijenjeni su za strano tržište, izvijestio je RTV Slon.

Prema zvaničnim podacima, godišnja stopa inflacije u Turskoj u januaru dostigla je najviši nivo od aprila 2002. godine. Potrošačke cijene su porasle za 48,7 odsto u odnosu na isti period u januaru prošle godine, a 36,1 odsto u odnosu na godišnju stopu u decembru.

Prema istim podacima, mjesečna inflacija u prvom mjesecu 2022. godine iznosila je 11,10 odsto.

Pored toga, grupa od 20 analitičara iz Anadolu Agency predvidela je godišnji rast potrošačkih cijena u januaru od 48,42 odsto.

S druge strane, Centralna banka Turske (CBRT) prošle nedelje je povećala godišnje prognoze inflacije za ovu, kao i za sljedeću godinu, naglašavajući da je podrška liri ključni cilj njene tekuće revizije politike.

Procjena indeksa potrošačkih cijena za kraj 2022. godine je podignuta na 23,2 odsto, a CBRT je u izvještaju iz oktobra prognozirala da će inflacija do kraja 2022. godine biti smanjena na 11,8 odsto.

Kada je riječ o 2023. godini, CBRT je predvidjela inflaciju od 8,2 odsto, dok bi u 2024. godini trebalo da se dođe do proklamovanog cilja na pet odsto.

U međuvremenu, podaci za januar su još više pesimistični, pa se očekuje da inflacija tokom ovog mjeseca dostigne rekordnih 50 odsto, a u maju će biti blizu 55 odsto, dok se nagli pad očekuje u trećem kvartalu ove godine.

Takođe, CRBT je povećala i projekciju inflacije hrane na kraju godine na 24,2 odsto, u poređenju sa 13,9 odsto koliko je predviđeno za kraj 2023. godine.

Podsjetimo, CBRT je u septembru prošle godine smanjila referentnu stopu na 14 sa 19 odsto.

Inače, pokazalo se da turske vlasti nisu imune na statističke podatke koji nisu u saglasnosti sa njihovim što dnevno-političkim ili dugoročnim ciljevima, pa je tako predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdoğan) januara smijenio načelnika nacionalne statističke agencije, nakon što su objavljeni godišnji podaci o inflaciji.

Erdoganu je u tom momentu zasmetao tadašnji rekord koji je iznosio 36,1 odsto, a instant rješenje bilo je kritikovanje šefa Nacionalnog zavoda za statistiku Sait Erdal Dindžer (Erdal Dincer).

S druge strane, opozicija je čak otišla i korak dalje u kritikama uperenim ka Dindžeru, ali sa stanovišta suprotnog Erdoganu, tvrdeći da je cifra od 36,1 odsto potcenjena, jer su troškovi života gotovo dvostruko povećani.

Erdogan je istim dekretom na djelu sproveo izreku da su svi smjenjivi te je odmah na upražnjeno mjesto imenovao bišeg potpredsjednika turskog bankarskog regulatora Erhana Četinkaju (Erhan Çetinkaya). Ipak, sam dekret je ostao upražnjen za objašnjenje ovog imenovanja.

Ovakvi Erdoganovi postupci mogu da se tumače kroz prizmu činjenice da u se u Turskoj za godinu i po dana održavaju izbori, te predsjednik ne želi da ostavi utisak nekoga ko je sklon promjeni stavova.

“Odlučni smo da uvrstimo našu zemlju u ekonomsku ligu prvaka”, poručio je Erdogan.

U tom kodu može da se čita i njegova druga izjava sa početka januara da će, što je prije moguće, vratiti inflaciju na jednocifrene vrijednosti.

Podsjetimo, prošle godine su minimalne plate u Turskoj povećane za 50 odsto, na oko 275 dolara mjesečno, a plate službenika i prenzionera povećane su u rasponu od 26 do 31 odsto.

Iz opticaja je u 2021. povučeno oko 347.000 falsifikovanih banknota eura, za četvrtinu manje nego godinu dana ranije, saopštila je Evropska centralna banka (ECB).

I dalje se najčešće falsifikuju novčanice od 20 i 50 eura koje zajedno čine oko dvije trećine povučenih lažnih banknota, prenosi N1.

ECB je saopštila i da je nešto više od 95 odsto falsifikata otkriveno u zemljama zone eura, oko četiri odsto u članicama EU koje nijesu u zoni a manje od pola procenta u ostalim djelovima svijeta.

Vjerovatnoća da neko dobije falsifikovanu novčanicu je mala, navela je ECB i obrazložila da je u 2021. otkriveno 12 falsifikata na milion orginala u opticaju.

Građani ipak treba da budu oprezni.

Kada sumnjaju da je novčanica falsifikovana, građani najprije treba da je uporede sa orginalom i da, ako se njihove sumnje potvrde, stupe u kontakt sa policijom ili, zavisno od nacionalne prakse, centralnom ili komercijalnom bankom.

U saopštenju ECB se takođe podsjeća da je plaćanje falsifikovanim novčanicama krivično djelo.

IZVOR : N1

Evropska centralna banka (ECB) upozorila je zajmodavce sa značajnom izloženošću Rusiji da se pripreme za uvođenje međunarodnih sankcija protiv te zemlje, ukoliko Moskva izvrši vojni napad na Ukrajinu.

Upozorenje ECB, koja nadgleda 115 najvećih banaka u eurozoni, uslijedilo je nakon što su SAD zaprijetile da će se Rusija suočiti sa „velikim posljedicama“ ako bude poslala trupe u Ukrajinu, piše FT.

Sankcije bi, prema ECB-u, znatno povećale rizike za međunarodne banke, uključujući francusku Societe Generale, austrijsku Raiffeisen i italijansku UniCredit banku.

Zvaničnici ECB tražili su detalje o tome kako će banke postupati u različitim scenarijima, kao što je mogućnost da se ruskim bankama blokira pristup međunarodnom sistemu platnog prometa SWIFT. U zahtjevima je naglašeno da ECB želi da osigura da evropske banke budu u mogućnosti da primijene bilo koji režim sankcija i brzo blokiraju klijente sa kojima im je zabranjeno da posluju.

Centralna banka istražila je rizike različitih mogućnosti i izvršila pritisak na banke da podijele detalje svojih sopstvenih procjena i planova za vanredne situacije, navode izvori upućeni u detalje. Pomenute banke nijesu željele da komentarišu ove informacije.

Međunarodne banke, uključujući njihove ruske filijale, imaju oko 121 milijardu dolara u imovini koju im duguju entiteti sa sjedištem u Rusiji, a postoji 128 milijardi dolara u kreditima i depozitima od strane ruskih subjekata u stranim bankama.

Societe Generale ima najveću finansijsku izloženost Rusiji od evropskih banaka, sa 2,6 milijardi eura, prema podacima JP Morgan. Austrijska Raiffeisen ima 1,9 milijardi eura, a UniCredit 1,4 milijarde eura izloženosti Rusiji.

Direktor jedne od banaka rekao je da je glavni rizik od sankcija za ruske operacije investicionog bankarstva za one koji se bave velikim investicionim kompanijama i oligarsima, a ne za jedinice komercijalnog bankarstva, koje se uglavnom bave srednjim kompanijama i stanovništvom.

Najveći „sistemski rizik“ bio bi ako bi Rusija bila odsječena od platne mreže SWIFT, što bi moglo da ima uticaj na cijeli bankarski sistem u Rusiji. Ruska centralna banka navodno namjerava da aktivira domaći međubankarski sistem koji bi zamijenio SWIFT, ukoliko bude potrebno.

Dodatni rizik za evropske banke bio bi ako bi sukob u Ukrajini oborio vrijednost ruske rublje, smanjujući tako vrijednost kapitala u njihovim ruskim filijalama. Direktori evropskih banaka navode, pod uslovom anonimnosti, da postoji rizik da bi Moskva mogla da uzvrati bankarima koji pokušaju da sprovedu međunarodne sankcije, slanjem u zatvor.

Pravi profesionalci kradu ogromne svote novca, a za takve velike krađe morate biti organizirani i povezani s ljudima. Zbog toga se velike tvrtke i političari nalaze visoko na listi najvećih svjetskih pljačkaša.

Nedavna korekcija cijene bitcoina imala je nekoliko žrtava, a investitori su značajno izgubili.

Iako bitcoin već ostvaruje male dobitke, broj onih koji su imali milione drastično se smanjio posljednjih meseci.

Prema podacima koje je prikupio Finbold, između oktobra 2021. i januara 2022. broj bitcoin adresa s više od milion dolara smanjen je za 28.186 ili 24,26 odsto. U oktobru je broj adresa bio 116.139, da bi u januaru 2022. godine spao na 87.953.

Generalno, lista onih koji su se obogatili bitcoinom je kraća ukoliko se gledaju posljednja tri mjeseca.

Walleti (online novčanici na kojima stoji stanje kriptovalute) na kojima je bilo više od 100.000 dolara pali su 30,04 odsto sa 505.711 na 353.763.

Broj adresa s milion dolara i više pao je 23,5 odsto sa 105.820 na 80.945. Novčanici sa više od 10 miliona dolara zabilježili su pad od 32,08 odsto s 10.319 na 7.008.

Trenutno je gotovo nemoguće odrediti ko su vlasnici koji su pretrpjeli gubitke upravo zbog anonimnosti koja karakteriše bitcoina.

Pad na listi bogatih bitcoinom u vezi je sa nepredvidljivošću koja karakteriše bitcoin kao imovinu, a koja je pojačana posljednjih sedmica.

Prema istraživanju, kombinacija faktora kao što su regulatorna ispitivanja, turbulentno tržište, geopolitički nemiri i kovid imaju negativno dejstvo na vrijednost bitcoina kao imovine.

Međutim, uprkos nestabilnom početku godine, brojni analitičari i dalje hvale imovinu kao zaštitu od rastuće inflacije.

Uprkos nedavnoj korekciji cijene bitcoina, tržište je i dalje optimistično jer će imovina vjerovatno dostići nove nivoe.

Bank of America odlučila je da praktično svakom zaposlenom dodeli određeni broj akcija kompanije. U nastojanju da dobije prednost “u ratu za talente” tako će “podijeliti” preko milijardu dolara. Da podsjetimo, sredinom prošle godine Bank of America je povećanje minimalne plate na 25 dolara po satu, nazvalo „investicijom“.

U dopisu koji objavljuje CNN, izvršni direktor Brajan Mojnihan rekao je da banka prvi put kreće sa programom nagrađivanja akcijama koje dobijaju zaposleni na nižem nivou i koji zarađuju do 100.000 dolara godišnje. U prošlosti su ti zaposleni dobijali jednokratni novčani bonus.

Bank of America je saopštila da će svaki zaposleni koji ispunjava uslove dobiti između 65 i 600 ograničenih dionica, što odgovara njihovoj naknadi. Te dionice će imati četiri godine počevši od 2023.

U najmanju ruku, to znači da će radnici “na prvoj liniji” kao što su blagajnici, dobiti ograničene akcije koje se na papiru vrednuju na oko 2.900 dolara na osnovu trenutne cijene akcija Bank of America od 45 dolara.

Zaposleni sa višim platama bi dobili ograničene akcije u vrijednosti od oko 27.000 dolara, prenosi Bonitet.

Rat za talente i „klađenje“ na zaposlene

Bank of America je saopštila da je procijenjena vrijednost nagrada za akcije „višestruko veća“ od gotovinskih bonusa koje je banka podelila u prošlosti. Prošle godine Bank of America je dala 750 dolara gotovinskih bonusa slabije plaćenim zaposlenima.

Ovako će prema njihovim navodima biti obuhvaćeno otprilike 97% njene globalne baze zaposlenih, ali ne i na one koji zarađuju više od 500.000 dolara godišnje.

Šta će od toga dobiti?  Kompanija se u stvari  “kladi” da neki zaposleni neće htjeti da daju otkaz ako to znači ostaviti hiljade dolara akcija na stolu.

Kompanije, uključujući banke, bore se sa visokim nivoom fluktuacije radnika. Prema vladinim statistikama, rekordnih 4,5 miliona Amerikanaca dalo je otkaz u novembru.

BiH među tri najgore države u Evropi po Indeksu percepcije korupcije za 2021. godinu

Bosna i Hercegovina i Albanija sada su najlošije ocijenjene zemlje Zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih afera i visokopozicioniranih zvaničnika, što se u BiH...

Prema ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Bosna i Hercegovina zauzela je treće najgore mjesto u Evropi sa ocjenom 35, na skali od nula do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 država, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija, javlja Anadolu Agency (AA).

Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od država okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi.

Bosna i Hercegovina i Albanija sada su najlošije ocijenjene zemlje Zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih afera i visokopozicioniranih zvaničnika, što se u BiH gotovo nikako ne dešava zbog zarobljenog pravosudnog sistema.

"Što su više ugrožena ljudska prava u određenoj državi, to je i nivo korupcije veći. Ne postoji nijedna zemlja u svijetu u kojoj korupcije apsolutno nema. Kada govorimo o ovogodišnjim rezultatima na globalnom nivou, najbolje pozicionirane države su Danska, Finska, Novi Zeland, Norveška, Singapur, zatim Švedska, Švicarska, Nizozemska, Luksemburg i Njemačka. Najgore pozicionirane države su Južni Sudan, Sirija, Somalija, Venecuela, Jemen i Sjeverna Koreja", kazala je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH.

Kako je kazala, začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Somalija, Sirija i Južni Sudan.

U izvještaju objavljenom uz CPI, Transparency International posebno upozorava da sve češće pojave kršenja ljudskih prava, slabljenje demokratije i jačanje autoritarnih režima dovodi do većeg stepena korupcije.

U regionalnom izvještaju za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od država koje ostvaruju loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontroliše medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruisanje reformi koje bi dovele do transparentnijeg finansiranja partija i poštenih izbora.

"Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, ona se nalazi na 110. poziciji od 180. država sa ocjenom 35. Nije ostvaren nikakav napredak u odnosu na prošlu godinu, ista je ocjena i ovo je ponovo najgora pozicija od 2012. godine, otkako Indeks percepcije korupcije omogućava da se porede rezultati", pojasnila je Korajlić.

Dotakla se i pozicije BiH u odnosu na region, navodeći da je BiH zajedno sa Albanijom najgora u regionu.

"Iznad BiH su i Slovenija i Hrvatska, kao što je očekivano, ali i Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija. Treća je najgora država u Evropi. Iza BiH su samo Ukrajina i Rusija", istakla je Korajlić.

Prema njenim riječima, trenutna politička kriza koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje države, podgrijava sumnje i u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pažnju javnosti sa kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba da provede.

Smatra da kriza ugrožava i održavanje predstojećih opštih izbora u BiH, a blokirane su prijeko potrebne izborne reforme koje bi osigurale transparentno financiranje i nezavisno provođenje izbora bez pritiska na birače.

Ono što posebno zabrinjava su zaprijećene blokade održavanja izbora u oktobru 2022. godine, dok vladajuće stranke kroz inicijative za izmjene izbornog zakonodavstva isključivo nastoje očuvati sopstvenu kontrolu nad izbornim procesom.

"Bosna i Hercegovina se nalazi u kritičnoj fazi, na samo korak ili ivici padanja zemlje u potpuni haos. U državi ne postoji nikakav institucionalni odgovor na problem korupcije. Politička kriza je u vrlo direktnoj vezi sa nivoom korupcije u zemlji. Pitanje svih pitanja sada su predstojeći izbori. Apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduslovi za održavanje izbora, bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucionalni vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje dalji opstanak države", poručio je na predstavljanu rezultata CPI-a Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala u BiH.

Mišljenja je da je jako važno da se posveti sva energija svih aktera da se osiguraju mehanizmi za provođenje izbora na fer i transparentan način. ​​​​​​​

Na rezultate CPI-a posebno je uticao izostanak bilo kakvog napretka na polju ključnih reformi, prvenstveno zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama, finansiranju partija i zaštiti prijavilaca korupcije.

"Potpuni prestanak funkcionisanja državnih institucija, otklonilo je bilo kakvu dilemu da se zemljom upravlja potpuno vaninstitucionalno. Za korupciju ne postoje više nikakve, čak ni formalne prepreke. Pravosudni sistem u BiH je u potpunosti zarobljen i instrumentalizovan od strane vladajućih političkih elita", rekao je Blagovčanin.

Tse Chi Lop, poznatiji kao 'El Chapo Azije, uhićen je u Nizozemskoj nakon dvije godine bijega. Veliki narkoboss i jedan od najtraženijih kriminalaca svijeta uhićen je u avionu u Nizozemskoj po potjernici koju je izdala australska policija i sada mu prijeti izručenje u Australiju.

Chi Lop je do danas bio najtraženiji čovjek Azije. Štitili su ga čuvari iz redova najjačih tajlandskih kickboxera. Letio je privatnim mlažnjakom, a u samo jednoj noći u kockarnicama Makaoa znao je izgubiti po 66 milijuna dolara.

Kanadski državljanin rođen u Kini, pod sumnjom je da vodi multinacionalnu narkoskupinu za trgovinu drogom, sastavljenu od saveza čak pet azijskih mafijaških trijada. Članovi kartela nazivaju ga jednostavno - Tvrtka. Policija ga, po jednom od nadimaka njegovog krovnog šefa, naziva Sam Gor, što na kantonskom kineskom znači “brat broj tri.”

Ovaj narkokartel, vjeruju policajci, usmjerava tone metamfetamina, heroina i ketamina u najmanje desetak zemalja, od Japana u sjevernoj Aziji do Novog Zelanda na južnom Tihom oceanu. Kristalni met, droga visoke ovisnosti s razornim fizičkim i mentalnim učincima na dugoročne korisnike, glavni im je artikl. Prema konzervativnim procjenama UN-a, prihod ove skupine je u 2018. godini sigurno premašivao cifru od 8 milijardi dolara, no ukupna zarada bi im mogla dosezati i više od 17 milijardi. UN-ova agencija za droge smatra da “tvrtka” koja svoju robu najčešće šverca kamufliranu u paketima čaja ima od 40 do čak 70 posto udjela u veleprodaji azijskog kristalnog meta.

Otkako su glavni u regionalnome biznisu, istočno tržište ubojitih tvari naraslo je najmanje četiri puta.

Paralelno s poslovnim okvirima mafije, eksplodirali su i napori međunarodnih predstavnika pravde da im suzbiju daljnju ekspanziju, pa je pedesetpetogodišnji Tse Chi Lop postao prije koju godinu glavna meta velike internacionalne operacije Kungur.

Njome krovno rukovodi Australska federalna policija, ali u istoj aktivno sudjelovalo je još više od 20 specijaliziranih policija i sigurnosnih agencija s azijskog, europskog i američkog kontinenta.

Novinari Reutersa domogli su se preklani nekih dokumenata ove istrage, uključujući obavještajne papire američke DEA-e, te su prema njima zaključili da je Tse Chi Lop narkoigrač najvećeg svjetskog kalibra, ravan najslavnijim latinoameričkim ikonama ove vrste biznisa - kolumbijskom Pablu Escobaru i meksičkom Joaquínu Guzmánu, poznatom El Chapu.

Ponukani njegovim misterioznim, no unaprijed intrigantnim likom, reporteri su prionuli riskantnoj terenskoj istraživačkoj operaciji. Nastojeći skicirati portret mafijaškog Kingpina i njegove narkovojske, obilazili su uzduž i poprijeko tzv. Zlatni trokut jugoistočne Azije, područje za koje se smatra da je najplodonosnije u masovnoj proizvodnji opojnih kemijskih supstanci u tamošnjim superlaboratorijima. Od Mianmara preko Tajlanda do Kine, kroz razgovore s istražiteljima i dobrim poznavateljima narkosvijeta, rekonstruirali su konture impozantne transnacionalne organizacije. Vođe čak četiri ogranka Sam Gora su kanadski državljani, a ostali su iz Hong Konga, Tajvana, Malezije, Vijetnama i kontinentalne Kine.

Našli su da je “tvrtka” sofisticiranija u poslovanju od bilo kojeg latinoameričkog kartela te da je izuzetno nesklona nekontroliranim ispadima nasilja. Osim po delikatnoj upotrebi sredstava sile, Tse Chi Lop se od svojih slavnih latino parnjaka drastično razlikuje i po životnom stilu. Joaquín Guzmán i Pablo Escobar su zbog svojih impulzivnih karaktera te sklonosti ekstravaganciji i nasilju za života ovjekovječeni u feljtonima, knjigama, filmovima i TV serijama, dočim se Tse čvrsto drži stare maksime kako je u životu najbolje biti bogat i anoniman. Krajnje je diskretan te se o njegovom privatnom životu, sklonostima, manama i ranjivim točkama ne zna gotovo ništa. Štura biografija otkriva da je rođen u provinciji Guangdongu na jugu zemlje, i to usred turbulentne ere kineske kulturne revolucije.

U atmosferi krvavih čistilišta, logora, prisilnog rada i masovne gladi, skupina zarobljenih bivših pripadnika Maove Crvene garde sedamdesetih je godina u gradu Guangzhou osnovala zločinačku organizaciju, trijadu, nazvanu Bandom velikog kruga. Tse je nakon odrastanja postao član ove grupe. Kasnije se, poput mnogih kolega, preselio u Hong Kong, a zatim na zapad, tražeći unosnija utočišta za svoje kriminalne aktivnosti. U Kanadu je stigao 1988. godine te je devedesetih djelovao lavirajući između Hong Konga, kineske provincije Makao i Sjeverne Amerike, gradeći karijeru u “srednjem menadžmentu” krijumčarskog lanca koji je heroin iz azijskog Zlatnog trokuta distribuirao diljem svijeta. Koncem devedesetih završio je pred sudom u New Yorku zbog trgovine drogom te mu je nad glavom visjela doživotna robija.

Napori obrane svodili su se na borbu za milost, pozivanje na brigu za bolesne roditelje i bolesnog sina, kajao se i obećavao da će se zauvijek okrenuti ugostiteljskom biznisu. Pokajnička poza urodila je plodom te je odslužio samo devet godina zatvora u popravnoj ustanovi u Elktonu, Ohio. Nakon izlaska iz zatvora 2006. vratio se u Kanadu te ubrzo obnovio svoje veze s azijskim narkoputovima. Postao je ubrzo izuzetno poslovan, uvodeći prvi u praksu jamstva na isporuku - ako policija presretne naručeni paket opijata, kupcima je odmah bez dodatnih troškova slao novi ili im vraćao novac.

Policijski radar locirao ga je prvi put kao potencijalno veliku zvjerku za sastanka kartela s australskim dilerima u Hong Kongu 2011. Summit je sazvan zbog saniranja posljedica nekoliko policijskih incidenata, a na njemu se pojavio ležerno odjeven i ni po čemu poseban kineski obiteljski čovjek koji je privlačio pažnju tek prstenom od čak osam tajlandskih kickboxera u svojoj blizini.

Povremeno su ga agenti znali snimiti u luksuznim hotelima, na kladionicama konjskih utrka te u brojnim azijskim kockarnicama. Australski federalni istražitelj kaže da su tek nakon što je Tse u Makauu izgubio 60 milijuna eura u jednoj noći počeli ozbiljno sumnjati da je možda riječ o golemom krokodilu u ovoj bari. No, pravi razmjeri njegova biznisa napipani su tek 2016., kad su nakon uhićenja jednog dilera u Tajvanu u njegovim smartphoneima pronašli pravi informacijski rudnik, od snimki mučenja nelojalnih pripadnika kartela, do tisuća fotografija osoba u lancu distribucije, telefonskih brojeva i tekstualnih poruka. Tragom tih markera ubrzo su pale rekordne zapljene od preko jedne tone kristalnog meta i 700 kilograma ketamina. Postalo je jasno da su pošiljke djelo samo jedne, ali goleme organizacije.

Više od 100 milionera svijeta, okupljenih oko grupa „Milioneri patriote”, „Milioneri za humanost” i „Oporezuj me sada”, uputilo je otvoreno pismo sa apelom vladama da ih oporezuju.

„Oporezujte nas bogate i to sada”, napisali su oni u pismu, a prenosi organizacija Oksfam.

Apel je upućen povodom serije predavanja „Davos agende” Svjetskog ekonomskog foruma. Porez na imovinu za najbogatije, prema Oksfamu, pomogao bi da se smanje neravnopravnosti i sve veće socijalne razlike, kao i finansiranje zdravstvenog sistema i obrazovanja.

U pismu milionera se navodi da je svijet protekle dvije godine, usled pandemije koronavirusa, pretrpeo veliku patnju, da su najbogatiji postali još bogatiji, a samo mali broj od njih plaća primereni porez. Među potpisnicima pisma su, između ostalih, američki filmski producent Ebigejl Diznej i američki preduzetnik Nik Hanauer.

Oksfam je, u ranijoj studiji, došao do zaključka da bi porez na imovinu milionera sa svega dva odsto godišnje i pet odsto za milijardere donio globalno 2,52 biliona dolara godišnje.

Od septembra ove godine sve cijene će u Hrvatskoj biti istaknute u eurima i u kunama, a euro će biti jedina vrijednosna valuta od 1. januara 2023. godine, najavio je hrvatski premijer Andrej Plenković, javlja Anadolija.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar finansija Zdravko Marić u Banskim dvorima predstavili su prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te smjernice za prilagodbu ekonomije u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Zakon je zvanično upućen u proces javnog savjetovanja.

U obraćanju hrvatski premijer Andrej Plenković istakao je kako je jedan od ključnih razloga zbog kojih Hrvatska uvodi euro upravo postojeća visoka euriziranost hrvatske ekonomije, zbog visokog udjela turista i robne razmjene koji dolaze iz država europodručja, kao i zbog euriziranosti štednje hrvatskih građana.

Euro za godinu dana jedino platno sredstvo

Podsjetio je kako je Hrvatska 10. jula 2020. primljena u evropski kursni mehanizam i u bankovnu uniju, čime je potvrdila vlastiti renome da sistematski ispunjava ciljeve prema eurozoni, kao i da je Hrvatska prije godinu dana usvojila plan zamjene kuna u euro koji se ispunjava, ocijenio je Plenković.

Najavio kako će  predstojeće 2022. godine hrvatska Vlada uputiti 70-ak zakona koji se odnose na uvođenje eura, a obzirom da se euro kao zvanična valuta u Hrvatsku uvodi od 1.1. 2023. godine.

„Za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj biće euro”, poručio je Plenković.

Najavio je kako će se novim zakonom, s ciljem zaštite potrošača, zabraniti neopravdano povećanje cijena.

„Plan je da se od početka septembra istaknu cijene u eurima i kunama, da proces senzibilizovanja građana na euro krene prije nego što se uvede euro. Želimo da ovaj proces bude jednostavan i da prođe bez troškova za građane. Cilj nam je da pozovemo građane već danas, koji imaju gotov novac, kune koje drže kod kuće, da ih već polože na svoje račune u banke, jer će se trenutkom prihvatanja eura sve što je u kunama u bankama automatski pretvoriti u eure”, kazao je Plenković.

Besplatna zamjena kuna u eure

“Kako bi građani mogli imati poređenje cijena duži period, cijene će još godinu dana, cijelu 2023., biti istaknute u kunama i u eurima”, dodao je.

Istakao je kako za građane neće biti troškova prilikom zamjene gotovog novca kuna u euro idućih godinu dana, s početkom od 1. januara 2023., u bankama, hrvatskim poštama i Fini.

U narednih pet, deset ili više godina, svaki građanin moći će preostale novčanice kuna u Hrvatskoj narodnoj banci zamijeniti za euro besplatno.

Hrvatski fudbalski savez (Hrvatski nogometni savez – HNS) najavio je da će 20. januara početi da prodaje kriptovalutu „vatreni“, nazvanu po reprezentaciji.

Na svojim internet stranicama Savez navodi da zvanična pretprodaja još nije počela, ali da se ostavljanjem mejl adrese može rezervisati mesto na listi čekanja, piše Jutarnji list.

HNS ističe da će cena tokena „vatreni“ biti 10 odsto povoljnija u pretprodaji i biće izražena u dolarima. Iznosi 5,90 kuna (0,9 dolara) uz minimalni ulog od 3.280 kuna (500 dolara). Kad krene u otvorenu prodaju, vrijedjeće 6,56 kuna (jedan dolar) uz minimalni ulog od 164 kune (25 dolara).

HNS će tako dati milionima vernih navijača Hrvatske više prilika za interakciju sa igračima, učestvovanje u odlukama HNS-a i drugim mogućnostima koje će biti ekskluzivno omogućene samo za vlasnike tokena ‘vatreni’“, navodi se na sajtu HNS-a.

Predsjednik HNS-a Marijan Kustić rekao je da iskorakom na kripto tržište prate globalne trendove, a pritom žele još bolje da se povežu sa navijačima i omogućiti im prilike koje do sada nisu imali.

„Posebno sam ponosan što u ovom projektu sarađujemo s hrvatskim kompanijama jer smatramo da je hrvatsko znanje u IT-u apsolutno konkurentno te da time dobijamo partnere koji su jednako posvećeni saradnji poput nas“, istakao je Kustić.

Službeni kripto partner HNS-a je hrvatska kompanija AMPnet, koja svoju tehnologiju koristi isključivo za tokenizaciju.

Predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas, pozvao je da se ubrza ublažavanje dugova zemalja u razvoju uz puno učešće Kine, upozorivši da svako odlaganje povećava rizike po njihove ekonomije od viših kamatnih stopa, devalvacije valuta i prehrambene nesigurnosti.

Malpas je na konferenciji za novinare, povodom predstavljanja novog izvještaja SB o svjetskim ekonomskim izgledima, rekao da se najsiromašnije zemlje suočavaju sa servisiranjem 35 milijardi dolara duga državnim i privatnim kreditorima

On je naveo da otplata dugova podrazumijeva da najsiromašnije države ne mogu taj novac da koriste za rješavanje problema i borbu protiv pandemije Covid-19.

Više od 40 odsto ukupnog iznosa odnosi se na dug Kini.

„Rastu rizici od haotičnog neizvršavanja obaveza“, poručio je Malpas.

Srbija je nedavno vratila u zemlju sve rezerve zlata pohranjene u inozemstvu i trenutno ima 37,2 tone ovog plemenitog metala, u trenutačnoj vrijednosti od 1,9 milijarde eura, priopćili su za Radio Slobodnu Europu (RSE) iz Narodne banke Srbije (NBS).

Kao razloge za vraćanje zlatnih poluga iz sefova u Švicarskoj i Velikoj Britaniji NBS je navela da "u okruženju povećane globalne neizvjesnosti želi dodatno povećati sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata".

Iako se u posljednjem desetljeću mnoge zemlje u svijetu vraćaju otkupu i skladištenju zlata kao najtradicionalnijem obliku i zaštiti od inflacije, malo je onih koje su kompletne rezerve vratile u svoje sefove. Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković izjavila je 23. studenoga 2021. da je nakon zahtjeva predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "odmah, u roku od dva mjeseca, organizirala prijenos svih zlatnih rezervi u Srbiju".

"Vučić mi je rekao kako misli da to treba biti ovdje u Srbiji, uz napomenu: 'Ne znate što se događa.'", rekla je Tabaković za Pink TV. NBS nije odgovorila na pitanje RSE-a o konkretnom riziku o kojem je govorio predsjednik Srbije.

Zaštita od sankcija i inflacije

"Mi kod sebe imamo dovoljno deviznih rezervi i bez tog zlata, ali to je za ne daj bože, ako dođe do nekih 'ljuljanja' u svijetu, da imamo zlata kod nas", rekao je za RSE ekonomist Saša Đogović. "U slučaju stvarno većih poremećaja, cijena zlata raste u odnosu na valute i tada ste sigurniji jer možete prodati određene količine. Zlato služi u teškim trenucima kada su globalni ekonomski uvjeti nepovoljni ili u slučaju mogućih političkih pritisaka i sankcija, da nam ne bi zamrznuli rezerve negdje u inozemstvu”, kaže Đogović.

Navodeći da zlatne rezerve čine 11,6 posto ukupnih deviznih rezervi te države, iz NBS-a napominju da je trend vraćanja rezervi matičnim zemljama u posljednjih nekoliko godina prisutan u mnogim zemljama: "Ovaj trend je posljedica nastojanja da se poveća dostupnost i sigurnost zlatnih rezervi u vrijeme krize i neizvjesnosti, činjenice da su u globalnom okruženju niskih i negativnih kamatnih stopa oportunitetni troškovi čuvanja zlata vrlo niski, te nastojanjima da se smanje troškovi skladištenja zlata u fizičkom obliku, koji su prisutni u slučaju držanja zlata u inozemstvu”, objavila je NBS.

Jedna od primarnih uloga zlata danas je diverzifikacija rezervi. U vrijeme krize banke mogu biti prisiljene tiskati više novca, ali to povećanje dovodi do devalvacije valute. Zlato je, s druge strane, ograničena roba kojoj se zalihe ne mogu lako dodati. Kao takvo, predstavlja prirodnu zaštitu od inflacije. Omjer zlata i američkog dolara, kao još jedne velike rezervne imovine, dodatni je element njegove privlačnosti. Kad dolar padne, vrijednost zlata obično raste, što središnjim bankama omogućuje da zaštite svoje rezerve – navodi Radio Slobodna Europa.

Prema podacima "World Gold Councila", što se tiče područja bivše Jugoslavije najveće rezerve zlata ima Srbija, trenutačno spomenutih 37,2 tone, druga na Balkanu je Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona zlatnih rezervi, zatim slijede Slovenija sa 3,17 i BiH sa 2,98 tona, pa Crna Gora s 1,09 tona. Na posljednjem mjestu je Hrvatska, koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.

U odnosu na 2014. godinu, u 2021. je prikupljeno za 48,25 posto više javnih prihoda.

Ovo je, kako je kazao direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović, najveći iznos koji je Porezna uprava ikada sakupila od javnih prihoda.

"U ukupnoj naplati najveće učešće imaju doprinosi, zatim prihodi od direktnih poreza i doprinosa te prihodi od direktnih poreza. Kada je riječ o naplati javnih prihoda po kantonima, najviše ih je uplaćeno u Kantonu Sarajevo, gdje je naplaćeno više od dvije milijarde KM, a njihovo učešće u ukupnoj naplati je bilo 36,95 posto, zatim Tuzlanski kanton sa 17,12 posto, a najmanje učešće imao je Posavski kanton sa 0,99 posto", kazao je Isović.

S krajem prošle godine u Federaciji BiH bilo je 533.034 zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika, što je za 12.541 više u odnosu na godinu prije. Međutim, još uvijek nije dostignut isti broj zaposlenih kao u 2019. godini, prije pandemije. U 2021. godini je bilo 2.711 zaposlenih radnika manje nego te 2019. godine. Istakao je Isović kako je u odnosu na 2014. godinu broj zaposlenih povećan za 57.099 radnika ili 12 posto.

"Najveći broj zaposlenih odnosi se na radnike u dobi od 36 i 45 godina, dok je najmanje zaposlenih onih do 20 i sa više od 66 godina. U strukturi zaposlenih više je muškaraca 57,48 posto, dok žene čine 42,52 posto ukupnog broja zaposlenih", istakao je Isović.

Kada je riječ o ugovorima o djelu, u prošloj godini je u Federaciji BiH bilo ukupno 64.830 osoba koje su radile na ugovoru o djelu, a koje su ostvarile dohodak od 196,8 miliona KM, na koje su plaćeni porezi i doprinosi od oko 30,7 miliona KM. Da je u ovim slučajevima bila riječ o ugovorima o radu, Isović kaže kako bi obračun poreza i doprinosa iznosio više od 95,2 miliona KM, što je razlika od više od 64,5 miliona KM.

Osvrnuo se Isović i na prosječnu platu u Federaciji BiH te kazao kako je ona porasla za 166 KM u protekloj godini, što je rast od 19,93 posto.

"U prošloj godini porastao je i broj aktivnih fiskalnih uređaja u Federaciji BiH i to za 3,38 puta ili za 63.285 fiskalnih uređaja više nego 2014. godine. U 2021. godini broj tih uređaja je bio 89.892, što je za 4.340 ili 5,1 posto više nego 2020. godine", kazao je Isović.

IZVOR : KLIX.BA

Hrvatsku trese novi finansijski skandal nakon otkrića da su zaposleni u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koja nadzire rad privrednih društava u finansijskom sektoru, trgovali hartijama od vrijednosti (HoV) banaka.

Više od 40 zaposlenih u HNB je trgovalo u posljednjih 20 godina vrijednosnim hartijama banaka, objavio je pod naslovom ”Eksluzivno” portal Index.hr, dodajući da je zabeleženo ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset miliona kuna (1,3 miliona eura).

Pozivajući se na uvid u dokumentaciju istorije transakcija Centralnog klirinškog i depozitarnog društva (SKDD), Index tvrdi da se među onima koji su u posljednjih 20-ak godina trgovali hartijama banaka nalaze i aktuelni guverner HNB Boris Vujčić, njegova zamjenica Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktuelni i bivši direktori unutar HNB-a, i drugi zaposleni u centralnoj banci.

”Riječ je o dosad najvećoj aferi unutar bankarskog sistema, a čini se da će posljednju riječ imati strani regulatori poput Evropske centralne banke (ECB), te Evropskog nadzornog tela za bankarstvo (EBA), jer sve upućuje na to da se radi o kaznenom djelu zloupotrebe povlašćenih informacija, kao i nečemu što ECB strogo zabranjuje”, piše u tekstu.

HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvještaja i informacija i kontinuirano prati poslovanje banaka. Zaposleni HNB-a, kako se objašnjava, u određenom trenutku tako raspolažu informacijama o poslovanju banaka koje nisu dostupne javnosti i na temelju kojih onda mogu da donose odluke o trgovanju HoV tih istih banaka o kojima imaju povlašćene informacije.

U tekstu se naglašava da ECB, čiji je HNB član, strogo zabranjuje zaposlenima trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka, i postavlja pitanje ”zašto to onda rade u HNB-u?”, i to vodeći ljudi koji sasvim sigurno znaju kakva su pravila njihove čelne institucije, ECB, i sasvim sigurno su upoznati s krivičnim djelom trgovanja povlašćenim informacijama.

Napominje se takođe da čak i u Etičkom kodeksu samog HNB-a stoji da zaposleni ne bi trebalo da trguju hartijama od vrijednosti banaka koje nadziru.

Na upit Index-a o toj praksi, iz HNB-a su rekli da je prema Zakonu o HNB zabranjeno trgovanje deonicama banaka guvernerima, viceguvernerima i izvršnim direktorima, ali da im, na primjer, nije zabranjeno trgovanje obveznicama tih istih banaka.

Dodali su dalje, da će i to zabraniti od marta ove godine, prenosi Index.

Portal ističe da je redakcija dobila negativan odgovor na pitanje da li su u HNB do sada imali slučajeve nedozvoljenog trgovanja HoV banaka, a kada su ih suočili s konkretnim imenima zaposlenih u centralnoj banci, datumima i nazivima vrijednosnih hartija kojima su trgovali, dobili su odgovor da će ”na bazi podataka koje smo im dostavili napraviti dodatne analize”.

Povodom otkrića Index-a oglasili su se pojedini hrvatski političari i funkcioneri.

Šef SDP-a Peđa Grbin je napisao na Fejsbuk nalogu da ”ova situacija itekako dovodi u pitanje jesmo li s ovakvim ljudima na čelu HNB-a, koji su spremni na lov u mutnome radi vlastite zarade, kao država spremni za ulazak u evrozonu”.

”Razrješenje i sankcionisnje odgovornih za ovu svinjariju je minimum minimuma kojeg očekujemo!”, napisao je Grbin.

Ante Samodol, bivši šef Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga (HANFA), rekao je u razgovoru za Index da je u cijeloj stvari najtužnije insistiranje HNB-a na razlikovanju obveznica i dionica – kao da kupci i dionica i obveznica ne očekuju prinos i kao da kod kupovine obveznica nema sukoba interesa.

On je izrazio skepsu povodom moguće istrage zbog osnovane sumnje za krivično djelo trgovanja povlašćenim informacijama i manipulacije tržištem kapitala.

“Iskreno, nakon slučaja Credo banke od 22. novembra 2011, kad je Savjet HNB-a doneo odluku o prisilnoj likvidaciji Kredo banke, a dan posle, 23. novembra ujutro blokirao račun banke, da bi ga poslepodne u dva navrata odblokirao i pokupio sav novac s računa banke, ja u ”institucije” više ne verujem, rekao je Samodol.

PROSJEČNA mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za listopad 2021. iznosila je 8267 kuna (oko 2150 KM), što je porast za 6.5 posto u odnosu na listopad 2020., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za lanjski listopad na razini Hrvatske koja je iznosila 7140 kuna (oko 1855 KM), prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za isti mjesec bila je veća za 1127 kuna (oko 300 KM).

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za listopad 2021. isplaćena je u vađenju sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 14.082 kune (3 660 KM ).

Nasuprot tomu, najniža je isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 4489 kuna ( 1167 KM).

Prosječna mjesečna bruto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za listopad 2021. iznosila je 11.452 kune ( 2 976 KM ), što je porast za 4.6 posto u odnosu na listopad 2020. godine.

IZVOR : INDEX.HR

Federalne rezerve (FED), centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, će u toku ove godine najvjerovatnije podići kamatne stope četiri puta, a započeće i proces smanjivanja aktive u svom bilansu stanja u julu, navode eksperti iz kompanije Goldman Sachs.

Ubrzani napredak na tržištu rada SAD i signali koje je dao Federalni odbor za otvoreno tržište 14. i 15. decembra ukazuju na ubrzanu normalizaciju, navodi u svojim beleškama Jan Hacis (Jan Hatzius) iz kompanije Goldman Sachs.

Prema zapisniku sa decembarskog sastanka, zvaničnici FED signalizirali su da planiraju da reaguju brže kada je u pitanju zatezanje monetarne politike u pokušaju da umanje pritiske na ekonomiju SAD zbog visoke inflacije i gotovo u potpunosti popunjenog tržišta rada. Ovi uslovi, zajedno sa bilansom stanja koji neće obuhvatati otkup državnih obveznica u mjeri u kojoj je to do sada činio, mogli bi biti garancija potencijalno bržeg tempa normalizacije referentne kamatne stope, prenosi Bloomberg.

Zvaničnici su takođe vidjeli da je tajming za smanjenje 8,8 biliona dolara bilansnog stanja vjerovatno “bliži onome vezanom za podizanje kamatne stope u odnosu na ranije situacije”, navodi se u zapisniku.

Stopa nezaposlenosti u SAD pala je ispod četiri odsto, a plate su prošlog mjeseca porasle, što je dokaz popunjenosti tržišta rada.

Prognoze kompanije Goldman Sachs za trajno finansiranje ostaju nepromijenjene, između 2,5 i 2,75 odsto.

“Čak i sa četiri povećanja, kamatna stopa za finansiranje biće skromno iznad tržišnih cijena za 2022. godinu. Ipak, jaz će značajno rasti u narednim godinama“, naveo je Hacis.

Kriminalne aktivnosti na kripto tržištima dostigle su istorijski najviši nivo od 14 milijardi dolara prošle godine, objavio je u četvrtak blokčejn istraživač Chainalisis, čiji rekordni pokazatelji idu u prilog zahtjevima nacionalnih regulatora za povećanjem njihovih nadležnosti u sektoru koji se brzo razvija.

Vrijednost kriptovaluta upućenih u digitalne novčanike, a koje su stečene nedozvoljenim aktivnostima, uključujući prijevare, crno internet tržište i korišćenje zlonamernih softvera (ransomware), skočila je za 80 odsto u odnosu na godinu dana ranije, navodi Chainanalisis u izvještaju. Udio tih aktivnosti u ukupnom obimu kripto transakcija, ipak iznosi samo 0,15 procenata, što je najniži nivo ikada.

Ukupan obim transakcija je skočio na 15,8 biliona dolara u 2021. godini, što je za preko pet puta više nego godinu dana ranije.

Bruto prosječna plata u Njemačkoj iznosi 56.985 eura godišnje, kako je prikazano u StepStone izvještaju o platama za 2021.

Što se tiče prosječne plate, najbolji prosjek je u južnoj Njemačkoj – Bavarci godišnje zarađuju prosječno 60.013 eura bruto, stanovnici Baden-Württemberga 60.182 eura, a u Hessenu čak 60.936 eura godišnje.

Rezultati online platforme za zapošljavanje StepStone takođe pokazuju – odgovornost osoblja se isplati, u pravom smislu riječi.

Sa 66.130 eura bruto menadžeri dobijaju u prosjeku 16.500 eura više od kvalifikovanih radnika bez kadrovske odgovornosti.

A postoje i velike razlike unutar profesija.

Ljekari imaju prosječna godišnja bruto primanja od 100.762 eura, bankari u prosjeku primaju 62.744 eura, a advokati u prosjeku 68.642 eura.

Prodavci, pak, zarađuju samo oko 24.000 eura godišnje, a medicinske sestre koje njeguje starije i bolesne oko 39.600 eura godišnje, navodi portal Bildung.de, piše Fenix magazin.

Rast vrijednosti tehnološkog giganta Apple donio je Vorenu Bafetu, američkom investitoru i predsjedniku Berkshire Hathawaya, zaradu od preko 120 milijardi dolara.

Apple je, kako podsjeća Tanjug, ove nedjelje premašio tržišnu kapitalizaciju od tri biliona (hiljada milijardi) dolara.

Bafetova kompanija je počela da kupuje akcije Apple-a 2016. godine, i do sredine 2018. godine stekla je vlasnički udio od pet posto u proizvođaču iPhone-a, u iznosu od 36 milijardi dolara. Vrijednost Berkshire-ovog udjela u Apple-u munjevito se uvećala do 2022. i sada iznosi 160 milijardi dolara, jer se snažan rast cijene akcija tehnološkog diva nastavio i u novoj godini.

“Bez sumnje, ovo je je jedna od najuspješnijih investicija koje je Berkshire napravio u posljednjoj deceniji”, kaže za CNBC Džejms Šanahan, analitičar u firmi Edward Jones.

Osim zarade od ogromnog skoka cijene Apple-ovih akcija, ova investicija je za Berkshire bila unosna i zbog velikih dividendi koje je redovno dobijao u iznosu od oko 775 miliona dolara godišnje, u prosjeku.

Berkshire-ov udio u Apple-u sada čini više od 40 posto portfelja kapitala Bafetovog konglomerata, prema računici portala InsiderScore. Berkshire je najveći Apple-ov akcionar, izvan indeksne korpe dobavljača i fondova kojima se trguje na berzi.

Izdavanjem dviju obveznica Slovenija se u srijedu zadužila za 1,75 milijarde eura, što je njeno prvo zaduženje u 2022. godini, u kojoj država planira da se ukupno zaduži za pet milijardi eura.

U prvom izlasku na finansijska tržišta ove godine, Slovenija je plasirala 4-godišnju obveznicu kojom je osigurala 1,25 milijardi eura, dok je obveznicom s dospijećem od 40 godina prikupila 500 miliona eura. Tako prikupljena sredstva iskoristiće za finansiranje proračuna i refinansiranja starih kreditnih obveza.

Interes na financijskom tržištu za slovenske obveznice nadmašio je ponudu. Kako prenose mediji, navodeći kao izvor Reuters, potražnja je dostigla 6,6 milijardi eura.

Pritom je prinos na 4-godišnju obveznicu negativan, i iznosi 0,241 posto.

“To znači da će budžet primiti 12,3 miliona eura”, objavili su iz slovenačkog ministarstva finansija, dodavši da to “takođe dokazuje da je politika vlade učinkovita i uspješna”.

Prije 20 godina 12 članica EU su uvele euro. U Njemačkoj je iz opticaja nestala njemačka marka – valuta omiljena ne samo u Njemačkoj. Ali ona još uvek izranja iz raznih skrovišta – i nije izgubila na vrijednosti.

“I 20 godina poslije uvođenja eura u gotovini, u više od 30 filijala Bundesbanke njemačka marka se mijenja bez ograničenja. Time je Njemačka jedna od šest zemalja eurozone u kojoj je zauvijek moguće zamijeniti bivšu nacionalnu valutu” kaže Johanes Berman iz upravnog odbora Bundesbanke.

Međutim, mnogi to ne znaju – ni u Njemačkoj. Ne samo da je njemačka marka vječna, već je i kurs ostao nepromijenjen – 1,95583 maraka za jedan euro.

U staroj fijoci

Krajem 2001., neposredno pred prelazak na euro, u opticaju je bilo 162 milijarde maraka, od toga 150 milijardi u novčanicama. Najveći dio novca ljudi su brzo zamijenili. No, milijarde maraka još se vuku po fiokama, kriju u ormanima i između stranica knjiga ili leže ispod dušeka.

Tako je jedna organizacija za zaštitu životinja iz Lajpciga dobila na poklon, odnosno testamentom preminulog u nasljedstvo jednu staru komodu. Godinama kasnije, kada su radnici te organizacije razmontirali komodu – pronašli su 27.700 maraka, odnosno 14.163 eura. Nikada neće biti jasno da li je preminuli vlasnik taj novac zaboravio ili ga je namjerno poklonio na ovako neobičan način.

To se često dešava, kaže Johanes Berman: “Ljudi namještaj koriste kao sef“.

Međutim, “bunkerisane“ marke se otkrivaju i na druge načine, recimo, prilikom provale. Tako je jedan muškarac iz okoline Bona obio komšijsku kuću, ukrao bicikl i usput pokupio 150 maraka koje je zamijenio prije nego što je uhapšen.

2021. zamijenjeno više od 22 miliona eura

U 11 mjeseci 2021. godine Bundesbanka je promijenila 43,1 milion maraka, u novčanicama i kovanicama, u oko 22 miliona eura. Ta banka ima podatke da još postoje njemačke marke u vrijednosti od 12,35 milijardi – od toga 5,75 milijardi u novčanicama i 6,6 milijardi u kovanicama. Sasvim precizno, radi se o 163,8 miliona novčanica i više od 23 milijardi kovanica, uključujući specijalne kovanice od 10 maraka.

Najviše se bunkerišu novčanice od 100 i 1.000 maraka – čineći zajedno 49 odsto vrednosti njemačkih maraka. Po podacima Bundesbanke u skrovištima se nalazi 17,1 miliona novčanica od 100 maraka i 1,1 milion novčanica od 1.000 maraka.

Omiljena valuta za rezervu

Njemačka centralna banka vremenom ipak konvertuje sve manje njemačkih maraka: “Ljudi sve rjeđe pronalaze skrovišta i sve rjeđe dolaze.

Razmjena novčanica i kovanica njemačke marke u euro je naročito opala 2020. i 2021. što u Bundebanci pripisuju pandemiji i zaključavanju koje nije zaobišlo ni filijale ove banke: novčanice i kovanice su u to vrijeme mogle da se dostavljaju isključivo poštom.

Bundesbanka ipak računa da dio novca nikada neće biti vraćen, odnosno zamijenjen, između ostalog jer se nalazi u kolekcijama. A znatna količna je i u inostranstvu, jer je njemačka marka širom svijeta bila omiljena valuta – za novčane rezerve.

Izvor: Klix

Santander banka sa sjedištem u Bostonu uplatila je greškom 155 miliona eura na 75.000 računa i time na božićno jutro iznenadila vlasnike računa, koji nisu znali ko im je uplatio novac.

Zaposleni u banci nastoje da vrate novac, što im otežava činjenica da je veliki dio transakcija izvršen na račune drugih banaka, prenijela je danas Hina.

Do greške je došlo kada su uplate sa 2.000 poslovnih računa proknjižene dva puta.

U saopštenju banke navodi se da su u toku razgovori sa bankama primaocima tih uplata, Berkli bankom, HSBC, Netvest, Kooperativ bankom i Virdžin mani bankom.

Te banke su navele, dodaje se u saopštenju, da će “nastojati da vrate novac sa računa njihovih klijenata”.

Ne zna se, međutim, kako će banke postupiti u slučaju da su njihovi korisnici već potrošili novac, jer bi povrat mogao dovesti do nedozvoljenog minusa na računima.

Santander banka je nagovijestila da bi problem mogla da prevaziđe tako što bi njeni službenici direktno kontaktirali ljude ne bi li joj vratili novac koji im je greškom uplaćen.

Njemački regulator Bafin izrekao je u srijedu Deutsche Banku novčanu kaznu od 8,66 miliona eura zbog ‘propusnih’ mehanizama kontrole i prevencije manipulacija pri proračunu kamatnih stopa.

Deutsche Bank dostavlja podatke koji se koriste za proračun referentne kamatne stope euribor, a kažnjen je zato što njegovi sistemi prevencije, mehanizmi kontrole i strategije s vremena na vrijeme nisu dobro funkcionisali, saopštio je njemački finansijski regulator.

Euribor koristi se kao osnova za bankovne transakcije vrijedne hiljade milijardi eura i utječe na finansijske proizvode u rasponu od raznih vrsta kredita do složenih finansijskih izvedenica.

Prije nekoliko godina utvrđeno je da su zaposleni nekoliko velikih svjetskih banaka, uključujući Deutsche Bank, godinama manipulisali podacima koji se koriste pri proračunu tih referentnih kamatnih stopa kako bi povećali zaradu.

Od početka 2018. godine banke koje dostavljaju podatke za proračun euribora zakonski su obavezne da spriječe eventualne manipulacije i garantuju tačnost podataka.

Prema navodima bankarskih supervizora, Deutsche Bank nije ispunio te obaveze u više navrata u razdoblju revizije 2019. i 2020. godine.

Deutsche Bank prihvata kaznu, rekla je portparolka, dodavši ipak da ne vide naznaka da su “navedene činjenice rezultirale netačnim podacima u izvještaju koji je dostavljen rukovodicu postupka proračuna referentnih vrijednosti”.

Komercijalne banke sa sjedištem u Republici Srpskoj ostvarile su u devet mjeseci ove godine neto dobit u ukupnom iznosu od 95,8 miliona KM, što je više za 41 milion KM ili 74,81 posto nego u istom periodu prošle godine.

Deset najekstremnijih vremenskih nepogoda u 2021. godini, koje su se desile zbog klimatskih promjena, koštalo je 170,3 milijardi dolara, pokazuje studija dobrotvorne organizacije Christian Aid, prenosi Axios. Najveću štetu od 65 milijardi je nanio uragan Ida u Sjedinjenim Državama, dok su sve ostale koštale preko 1,5 milijardi dolara.

“Većina ovih procjena zasnovana je samo na osiguranim gubicima, što znači da će pravi finansijski troškovi vjerovatno biti još veći”, navodi se u saopštenju uz studiju.

Christian Aid napominje da je osiguravajuća kompanija Aon upozorila da će 2021. godine biti šesti put u posljednjih deset godina kako su globalne prirodne katastrofe koštale više od 100 milijardi dolara.

“Troškovi klimatskih promjena su ove godine bili veliki, kako u smislu velikih finansijskih gubitaka, tako i u pogledu smrti i raseljavanja ljudi širom svijeta”, rekla je autorka izvještaja Kat Kramer.

Bilo da se radi o olujama i poplavama u nekim od najbogatijih ili sušama i toplotnim talasima u nekim od najsiromašnijih zemalja, klimatska kriza je kako se dodaje, teško pogodila ugrožena područja 2021. godine.

Christian Aid je napravio i tabelu vremenskih nepogoda koje su najviše pogodile svijet u 2021. godini:

1. Uragan Ida 65 milijardi dolara.
2. Evropske poplave 43 milijarde dolara.
3. Teksaška zimska oluja 23 milijarde dolara.
4. Poplave u Henanu (Kina) 17,6 milijardi dolara.
5. Poplave u Britanskoj Kolumbiji 7,5 milijardi dolara.
6. Francuski “hladni talas” 5,6 milijardi dolara.
7. Ciklon Jaas (Indija, Bangladeš) 3 milijarde dolara
8. Australijske poplave 2,1 milijardu dolara.
9. Tajfun In-fa (Kina, Filipini, Japan) 2 milijarde dolara.
10. Ciklon Tauktae (Indija, Šri Lanka, Maldivi) 1,5 milijardi dolara.

U studiji se napominje da su troškovi obično veći u bogatijim zemljama jer je uništena imovina skuplja. Međutim, neke od najrazornijih nepogoda podile siromašnije zemlje i izazvale teške patnje, nestašice hrane, sušu, masovna raseljavanja, smrtne slučajeve.

Studija se bavila i “sporijim” krizama poput suše u centralnoafričkoj zemlji Čadu, gdje se istoimeno jezero smanjilo za 90% od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tamo su ugroženi životi i sredstva za život miliona najsiromašnijih ljudi u svijetu.

Dodaje se da je Studija Međuvladinog panela Ujedinjenih nacija (UN) za klimatske promjene (IPCC) objavljena 2021. godine otkrila nedvosmislenu vezu između globalnog zagrijavanja i ekstremnih vremenskih uslova.

Napominje se da je jedan od propusta na ovogodišnjem Klimatskom samitu u Glazgovu izostanak rasprave o fondu koji bi služio za suočavanje sa gubicima i štetom od klimatskih promjena. To je kako se dodaje pitanje o kome će morati da se raspravlja na klimatskoj konferenciji koje će UN organizovati u Egiptu 2022. godine.

Izvor: Novaekonomija.rs

Vlada Hrvatske bi trebalo da usvoji nove demografske mjere pod nazivom Biram Hrvatsku kojima se predviđa stimulacija od 200.000 kuna (oko 26.000 eura) povratnicima iz EU.

Vlada će takođe davati novac i onima koji žele da presele poslovanje iz urbanih razvijenijih krajeva u manje razvijene dijelove Hrvatske. Oni će, prema predlogu, dobiti 150.000 kuna (20.000 eura) za samozapošljavanje, plus 25.000 kuna za preseljenje.

Hrvatski mediji navode da će te mere stupiti na snagu 1. janura 2022.

Plenkovićeva vlada će navodno povećati i podsticaje za zamozapošljavanje u zelenim i digitalnim industrijama na 150.000 kuna.

“Prototip platforme digitalne rublje je gotov. Odmah nakon praznika, u januaru, počinjemo sa pilot projektom prve faze sa 12 banaka”, rekla je Olga Skorobogatova, prva zamjenica guvernera Centralne banke Rusije.

U okviru prve faze bit će uključene kreditne organizacije i realizovane C2C-operacije (“Content to consumer”), prenosi Tanjug

Postepen razvoj platforme

Druga faza testiranja ima u vidu povezivanje Federalnog trezora i implementaciju funkcionalnosti “smart” ugovora, kao i transakcije potrošača sa biznisom (C2B), biznisa sa biznisom (B2B), biznisa sa državom (B2G).

Centralna banka Rusije zatim namjerava uključiti i finansijske posrednike, finansijsku infrastrukturu (berze, brokere, osiguravajuće kompanije i druge), kao i da implementira online režim i osigura razmjenu digitalne rublje za stranu valutu.

Ranije je saopšteno da će, u skladu sa projektom osnovne digitalizacije finansijskog tržišta Rusije za period 2022-2024. godine, razvoj platforme digitalne rublje biti postepen, sa širenjem kruga učesnika i vrsta operacija, saopštila je Centralna banka Rusije.

Jedna Dankinja optužena je u slučaju pranja novca koji uključuje 30 milijardi danskih kruna (4,55 milijardi dolara).

Taj novac išao je preko estonske podružnice najveće danske banke, Danske banke, objavio je javni tužilac, a prenio Rojters.

Ta 49-godišnja građanka Danske, povezana sa Rusijom, trenutno je na preliminarnom ispitivanju u gradskom sudu Kopenhagena, gdje će biti odlučeno da li će je zadržati u pritvoru, kazao je tužilac britanskoj agenciji.

Žena je Danskoj izručena iz Britanije, gdje je prethodno zadržana u pritvoru, kazao je javni tužilac.

U ovom slučaju koji vodi danska policija optužene su još dvije osobe. Pažnju vlasti privukao je tokom istrage u jednom od najvećih svjetskih skandala pranja novca Danske banke, najvećeg danskog kreditora.

Naime, ta banka je pod istragom službi nekoliko zemalja nakon što je više od 200 milijardi eura prošlo u sumnjivim transakcijama kroz njenu estonsku podružnicu od 2007. do 2015. godine.

Zbog tog slučaja je još u maju jedna 47-godišnja žena zadržana po nalogu gradskog suda u Kopenhagenu.

Na nivou bankarskog sektora u FBiH za prvih devet mjeseci godine iskazan je pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 264 miliona KM, što je za 112,8 miliona KM više u odnosu na isti period 2020. godine.

Podsjetimo da je lani pandemija značajnije uticala na profitabilnost banaka. No, zanimljivo je da je zarada u prvih devet mjeseci ove godine veća čak i u poređenju s istim periodom 2019. godine, tj.  prije početka pandemije

Sve banke sa sjedištem u FBiH iskazale su pozitivan finansijski rezultat za prvih devet mjeseci 2021. godine.

Prema izvještajnim podacima banaka, u prvih devet mjeseci 2021. godine na nivou bankarskog sektora u FBiH ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 917,7 miliona KM i u odnosu na isti period prethodne godine veći su za 46,9 miliona KM ili za 5,4 posto.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od kamata i slični prihodi učestvuju sa 56,8 posto, dok operativni prihodi učestvuju sa 43,2 posto.

U odnosu na isti period prethodne godine, došlo je do smanjenja učešća prihoda od kamata i sličnih prihoda za 3,3 procentna poena, koliko iznosi povećanje učešća operativnih prihoda.

Ukupni kamatni i slični prihodi su u posmatranom periodu zabilježili smanjenje od 2,7 miliona KM ili 0,5 posto.

Dominantna stavka u ovim prihodima su kamatni prihodi po kreditima i poslovima lizinga, čije je učešće u ukupnim prihodima smanjeno za 3,2 procentna poena.

U istom periodu smanjeno je učešće kredita i potraživanja po poslovima lizinga u ukupnoj aktivi za 0,2 procentna poena (sa 63,5% na 63,3%), dok je prosječna ponderisana NKS na kredite povećana sa 3,14% na 3,28% (za 0,14 procentnih poena).

U prvih devet mjeseci 2021. godine kamatni prihodi po kamatonosnim računima depozita kod depozitnih institucija smanjeni su za 1,6 miliona KM ili 72,4% u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu, učešće kamatonosnih računa depozita kod depozitnih institucija u ukupnoj aktivi bankarskog sektora u FBiH smanjeno je sa 15,6% na 14,4% (za 1,2 procentna poena).

U okviru ostalih prihoda od kamata zabilježeno je povećanje na pozicijama kamatnih prihoda od plasmana drugim bankama za 14%, od vrijednosnih papira koji se drže do dospijeća za 11% i ostalih prihoda za 5%.

Ukoliko se posmatra sektorska struktura ostvarenih kamatnih prihoda, najveći dio odnosi se na prihode od stanovništva (61,4%), iako krediti stanovništvu čine 46,8% ukupnog kreditnog portfolija bankarskog sektora FBiH, zbog veće prosječne NKS, koja za stanovništvo iznosi 5,28%, a za privredu 2,48%, prema podacima Agencija za statistiku BiH.

Od ukupnih kamatnih prihoda, na prihode od privatnih preduzeća odnosi se 29,2%, od vladinih institucija 4,9%, a od javnih preduzeća 1,6%.

Ukupni operativni prihodi su u posmatranom periodu zabilježili povećanje od 49,7 miliona KM ili 14,3%.

U strukturi ukupnih operativnih prihoda, najveća stavka su prihodi po naknadama za izvršene usluge koji su zabilježili povećanje za 38,4 miliona KM ili 15,3%. Prihodi iz poslovanja sa devizama ostvarili su najveću stopu rasta od 26,9%, odnosno veći su za 10,9 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine.

KAKO doznaju Index Istrage, na poslu izgradnje poslovne zgrade Raiffeisen banke na Magazinskoj cesti u Zagrebu, koja je ujedno i glavno sjedište te banke u Hrvatskoj, došlo je do milijunske utaje poreza banke, na koju Hrvatska narodna banka kao regulator nije reagirala, a to, čini se, nije ni prijavila.

No, tu nije kraj. Otkrili smo i vrlo čudan poslovni odnos tvrtke RBA Consulting, članice RBA grupe, i tvrtke Kam nekretnine u vlasništvu obitelji Kamenski. Naime, upravo se tvrtka Kam nekretnine, bez ijednog zaposlenog, prvotno vodila kao vlasnik zgrade i najmoprimac banke, kod koje je i podigla kredit za izgradnju zgrade.

Cijeli posao završen je 2013. godine, kada je RBA banka obitelji Kamenski isplatila 90.7 milijuna kuna te nastavila otplaćivati vlastiti kredit kojim se zgrada i izgradila. Zašto im je isplaćeno 90.7 milijuna kuna, iako je riječ o financijski vrlo nelogičnoj odluci koja je banci moguće prouzročila financijsku štetu, nitko nam nije znao suvislo odgovoriti.

KAKO doznaju Index Istrage, na poslu izgradnje poslovne zgrade Raiffeisen banke na Magazinskoj cesti u Zagrebu, koja je ujedno i glavno sjedište te banke u Hrvatskoj, došlo je do milijunske utaje poreza banke, na koju Hrvatska narodna banka kao regulator nije reagirala, a to, čini se, nije ni prijavila.

No, tu nije kraj. Otkrili smo i vrlo čudan poslovni odnos tvrtke RBA Consulting, članice RBA grupe, i tvrtke Kam nekretnine u vlasništvu obitelji Kamenski. Naime, upravo se tvrtka Kam nekretnine, bez ijednog zaposlenog, prvotno vodila kao vlasnik zgrade i najmoprimac banke, kod koje je i podigla kredit za izgradnju zgrade.

Cijeli posao završen je 2013. godine, kada je RBA banka obitelji Kamenski isplatila 90.7 milijuna kuna te nastavila otplaćivati vlastiti kredit kojim se zgrada i izgradila. Zašto im je isplaćeno 90.7 milijuna kuna, iako je riječ o financijski vrlo nelogičnoj odluci koja je banci moguće prouzročila financijsku štetu, nitko nam nije znao suvislo odgovoriti.

Da je RBA banka direktno radila s Kamgradom na izgradnji zgrade, ništa ne bi bilo sumnjivo i radilo bi se o standardnom poslovnom odnosu gradnje poslovne zgrade. No, upletena je paravan-tvrtka koja je kasnije pripojena banci.

Adrović je bio na čelu RBA, a sve je počelo kad je sebi kupio vilu od obitelji Kamenski

No, bitno je naglasiti da se sve događalo u vrijeme dok je na čelu RBA banke bio Zdenko Adrović, današnji šef Hrvatske udruge banaka, koji je s obitelji Kamenski imao i privatni posao.

Naime, oni su Adroviću po vrlo povoljnoj cijeni, na početku posla s RBA bankom, 2008. godine, prodali luksuznu vilu na Tuškancu, koji predstavlja elitni dio Zagreba, u kojoj Adrović i danas živi s obitelji.

Financijski stručnjak za Index: Prvo oštetili državu za iznos poreza, a na kraju oštećena i banka

S istraživanjem Index Istraga i dokumentacijom upoznali smo Marka Rakara, istraživača Državnog odvjetništva za financijsku forenziku slučaja Agrokor. Rakar se složio s našim zaključkom da je u ovom slučaju sasvim sigurno riječ o izbjegavanju plaćanja poreza RBA banke, dok je za poslovne odnose Adrovića, RBA banke i Kam nekretnina rekao da se stječe snažan dojam da je banka nepovoljnim ugovaranjem na kraju oštećena za oko 90 milijuna kuna.

No, krenimo redom.

Direktor tek osnovane tvrtke Kam nekretnine prvo je radio u RBA banci

Sjedište RBA banke nalazi se na Magazinskoj cesti u Zagrebu, u Poslovnom centru Magazinska, a bruto površina poslovne zgrade iznosi 26.779,31 metar kvadratni. Posao izgradnje počeo je 2008. godine, a zgrada je dovršena 2010. Zgradu je gradila tvrtka Kamgrad, Dragutina Kamenskog, no vlasnik zgrade i parcele bila je tada tek osnovana tvrtka Kam nekretnine.

Kam nekretnine osnovane su u veljači 2006. godine, a vlasnik tvrtke bio je Dragutin Kamenski, dok je za direktora postavljen njegov sin Domagoj, koji je, prema podacima LinkedIna, tada, u vrijeme osnutka tvrtke, radio u RBA banci.

Odnosno, Domagoj je radio ondje od rujna 2004. godine do ožujka 2007. kao bankarski službenik. Kam nekretnine bila je tvrtka sa samo jednim ciljem, a to je posao izgradnje Poslovnog centra u Magazinskoj ulici koji će koristiti RBA banka.

Kam nekretnine nikada nisu imale zaposlenih i imale su samo jedan poslovni transakcijski račun. Pogađate već gdje? U RBA banci.

IZVOR : INDEX.HR

Vlada Kantona Sarajevo je na današnjem kolegiju donijela odluku da će izvršiti sufinansiranje stanova za mlade po javnom konkursu sa ukupno 10.000 KM po jednom aplikantu. Prvobitno je ovaj iznos trebao biti 1.150 KM po aplikantu.

Ovo je danas potvrdio ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Enver Hadžiahmetović.

On je rekao da je danas dogovoreno da 8.660.000 KM za 866 aplikanata bude osigurano iz budžeta.

"Osim toga Vlada KS je osigurala i tri miliona KM za poticajnu stanogradnju, što ukupno iznosti preko 11,5 miliona i što je ovo daleko najveći iznos koji je nakon rata izdvojen u oblasti poticajne stanogradnje za mlade", kazao je Hadžiahmetović.

Podsjećamo, kantonalna vlast je ranije ove godine rebalansom budžeta osigurala milion KM za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja. Iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša su uoči raspisivanja javnog poziva poručili da će svi dobiti jednako novca.

Ovom odlukom, kako smo ranije pisali, mladi su trebali dobiti po 1.150 KM.

IZVOR : klix.ba

Najvećoj slovenačkoj banci potrebna je opredijeljenost države da sprovede svoje planove na Balkanu, posebno  u Hrvatskoj, pa se s tim u vezi početkom mjeseca predsjednik Uprave NLB-a Blaž Brodnjak sastao sa slovenačkim ministrom spoljnih poslova Anžeom Logarom.

Brodnjak ističe da Banka želi da uđe na hrvatsko tržište, ali za to je potreban politički dogovor država. – Uvjereni smo da se to može postići u promijenjenim okolnostima, kazao je.

Logar i Brodnjak razgovarali su o planovima najveće banke u jugoistočnoj Evropi, takođe u vezi sa strateškim prioritetima Slovenije, otkrilo je Ministarstvo spoljnih poslova u bazi podataka Erar.

– Na sastanku je Ministarstvo spoljnih poslova predstavilo geopolitičku situaciju na Zapadnom Balkanu, dodali su iz Ministarstva.

Nova ljubljanska banka prisutna je u svim zemljama regije izuzev u Hrvatskoj.

Na iznenađenje dobrog dijela ekonomista Bank of England odlučila je da podigne ključnu kamatnu stopu sa 0,1 na 0,25 odsto.

Time je postala prva među velikim centralnim bankama u svijetu koja je odlučila da podigne cijenu novca od početka pandemije pre dvije godine.

Bank of England je, kako je saopšteno, „morala da reaguje, čak i u situaciji kada je novi soj koronavirusa – Omikron – zahvatio Britaniju, jer je vidjela znake upozorenja da bi inflatorni pritisak mogao postati dugotrajan“, navodi agencija Reuters.

To je prilično iznenadilo ekonomske analitičare koji su većinom očekivali da centralna banka neće mijenjati smijer monetarne politike usled novog skoka broja zaraženih koronavirusom u Velikoj Britaniji. Po objavi vijesti vrednost britanske funte prema dolaru skočila je na najviši nivo od kraja novembra, a dvogodišnje britanske državne obveznice – osetljive na kretanje kamatnih stopa – zabilježile su rast prinosa za sedam baznih bodova, na 0,56 odsto što je najviši nivo od 1. decembra.

Sa druge strane, američki dolar je pod pritiskom nakon ove odluke. Dolarski indeks, koji mjeri vrednost američke valute prema korpi šest glavnih rivala, uključujući evro i britansku funtu, počeo je azijsku sesiju na nivou od 95,933 poena nastavljajući dvodnevni pad od 0,61 odsto, koji ga je u četvrtak spustio na 95,850 poena prvi put od 8. decembra.

Američke Federalne rezerve su dan ranije, u sredu, saopštile da će ubrzati povlačenje iz programa kupovine obveznica kako bi on bio okončan u martu, nagovestivši tri povećanja referentne kamate sledeće godine.

Transparentno.ba je platforma koju je pokrenuo Transparency International u BiH sa ciljem monitoringa poslovanja i sprovođenja postupaka javnih nabavki u javnim ustanovama i preduzećima Bosni i Hercegovini.

Prikupljeni podaci se objavljuju u cilju povećanja transparentnosti u upravljanju, prevencije korupcije i većeg učešća javnosti u praćenju njihovog rada.

Djelovanje Transparentno.ba sastoji se od nekoliko komponenti:

1- Baza javnih preduzeća i ustanova

2- Javne nabavke

3- Forum poslovnog integriteta

4- Registar funkcionera

Komercijalna banka ad Banjaluka prodata je danas srpskoj Banci Poštanskoj štedionici za 43,0 miliona KM, izvještava Indikator.ba.

Transakcija je obavljena putem Banjalučke berze pri čemu je realizovana kupoprodaja 60.000 dionica po cijeni od 717,1377 KM.

Banka Poštanska štedionica predala je u septembru neobavezujuću ponudu za kupovinu 100 posto akcija Komercijalne banke Banja Luka, da bi 27. oktobra Banka bio potpisan i ugovor o kupoprodaji.

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine nedavno je odobrilo ovo preuzimanje navodeći da nije bila obavezna prijava koncentracije.

Iz Poštanske štedionice su naveli da će će Poštanska štedionica biti most između klijenata iz Republike Srpske i Srbije i da se ovim poslom stvara “finansijski autoput”.

Poštanska štedionica je banka univerzalnog karaktera u državnom vlasništvu koja slijedi dugogodišnju 100-godišnju tradiciju poslovanja i prilično je dobro pozicionirana na srpskom bankarskom tržištu.

Banka posjeduje oko 160 ekspozitura i član je kartičarskih sistema društava Visa Inc. i Master Card, a i jedan od najvećih izdavalaca srpskog domaćeg kartičnog brenda – DinaCard. Ukupno ima više od dva miliona izdatih kartica.

U prošloj godini udio Poštanske štedionice na tržištu pružanja svih bankarskih usluga u Srbiji iznosio je oko 5,9 posto, a pripajanjem MTS banke dobila je još 0,3 posto udjela te tako povećala tržišno učešće na oko 6,2 posto.
Najveći konkurenti su joj, takođe prema podacima iz prošle godine, Banca Intesa Beograd sa tržišnim udjelom od 15,2 posto, UniCredit Bank Beograd sa udjelom od 11,4 posto i Komercijalna banka Beograd sa udjelom od 10,2 posto.

Poštanska štedionica bila je aktivna u BiH kroz kupovinu vrijednosnih papira koje je emitovala Vlada Republike Srpske, te je u toku prethodne finansijske godine po osnovu kamata na dugoročne obveznice koje je izdala Republika Srpska prihodovala 1.955.600 KM.

Takmičenje će biti održano u cilju podizanja svijesti javnosti kada je u pitanju gojaznost

U cilju podizanja svijesti ljudi kada je u pitanju pretilost, u emiratu Ras Al Khaimah, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), bit će održano takmičenje u mršavljenju, prenosi Anadolu Agency (AA).

Lokalni mediji su izvijestili kako će Bolnica Ras Al Khaimah, u saradnji s Ministarstvom zdravstva UAE, najboljim takmičarima za svaki izgubljeni kilogram platiti 500 dirhama (oko 130 dolara).

Izvršni direktor bolnice Raza Siddiqui kazao je kako će takmičenje koje će početi 17. decembra trajati deset sedmica.

Siddiqui je kazao da očekuju više od 3.000 učesnika iz svih dijelova zemlje, a nagrade će biti dodijeljene 4. marta, na Svjetski dan gojaznosti.

Dodao je kako je cilj podići svijest ljudi kada je u pitanju gojaznost, a pored toga što će najuspješniji takmičari osvojiti novčane nagrade, dobit će i poklone među kojima su i smještaj u hotelima u zemlji.

Ukazao je na činjenicu da je UAE peta zemlja u svijetu kada je u pitanju pretilost i pozvao sve građane da učestvuju.

Emirat Dubai je 2013. pokrenuo kampanju u okviru koje daju zlato za one koji smršaju.

TURSKO gospodarstvo u trećem je tromjesečju poraslo 7.4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, poduprto snažnom potrošačkom potražnjom, proizvodnjom i izvozom, pokazali su podaci državnog statističkog ureda.

U odnosu na prethodna tri mjeseca, turski bruto domaći proizvod (BDP) u razdoblju od srpnja do rujna porastao je za 2.7 posto, pokazuju sezonski i kalendarski prilagođeni podacima statističkog ureda, objavljeni u utorak.

Statistički ured revidirao je podatak o rastu BDP-a u drugom tromjesečju, koji sada pokazuje da je gospodarstvo poskočilo za 22 posto na godišnjoj razini, zahvaljujući snažnom oporavku od koronakrize, ali i niskoj poredbenoj osnovici na početku pandemije u proljeće 2020.

Prva procjena statističkog ureda pokazivala je rast od 21.7 posto u drugom kvartalu.

Predsjednik Tayyip Erdogan, koji se snažno protivi višim kamatnim stopama, izjavio je da će prioritet vlade biti rast gospodarstva, zapošljavanje i ulaganja.

U sklopu ciklusa ublažavanja monetarne politike radi potpore gospodarstvu turska središnja banka smanjila je od rujna ključnu kamatnu stopu za čak četiri postotna boda, na 15 posto.

Ekonomisti takve poteze banke smatraju nerazboritima, s obzirom na skok godišnje inflacije u Turskoj na 20 posto i oštar pad vrijednosti turske lire, koja je od početka godine prema dolaru oslabila golemih 43 posto, navodi Reuters.

Evropska investiciona banka (EIB) objavila je novo izdanje Istraživanja o bankarskom sektoru u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CESEE) za jesen 2021. koje donosi optimističke prognoze za bankarski sistem u regionu, mada neizvjesnosti i rizici ostaju. Tražnja stanovništva za kreditima je porasla, a oporavlja se u segmentu fiksnih investicija preduzeća, prije svega zahvaljujući potrebama za obrtnim sredstvima. Nakon pooštravanja u 2020. i početkom 2021. godine, uslovi kreditiranja su tokom poslednjih šest mjeseci ublažavaju za stanovništvo, dok to nije slučaj za privredu, naročito za mala i srednja preduzeća. Podrška tražnji koju su obezbijedili investicioni krediti ponovo je postala pozitivna, što ukazuje na poboljšanje ekonomskih uslova za preduzeća.

Nakon privremenog pada u 2020. godini, poslovanje bankarskih grupacija obuhvaćenih istraživanjem ponovo je postalo profitabilno. Oko 60% navodi da namerava da održi svoje poslovanje u regionu, a 40% da ga proširi. Banke su izjavile da su regulatorne mjere i mjere politike za podršku kreditiranju odigrale značajnu ulogu. One koje su iskoristile pogodnosti od šema javnih garancija navode da su ti programi bili veoma delotvorni za produženje rokova otplate kredita.

Banke koje koriste pogodnosti od refinansiranja centralnih banaka smatraju da su ti aranžmani najviše poboljšali uslove kreditiranja. Nakon blagog pogoršanja u 2020. godini, i kvalitet kredita je počeo da se poboljšava. Međutim, ne očekuje se da će se taj oporavak nastaviti tokom sljedećih šest mjeseci, jer bankarske grupacije ukazuju na povećanje neizvjesnosti.

„Istraživanje pokazuje da su međunarodna i nacionalna podrška bili ključni za kontinuitet poslovanja bankarskih grupacija u regionu CESEE, nakon naglog zastoja usled šoka izazvanog kovidom-19 u 2020. godini”, rekla je Debora Revoltela, glavni ekonomista EIB-a. „Održavanje te snažne podrške sada je ključno da bi se preduzećima olakšao pristup finansijskim sredstvima i omogućile investicije u zelenu i digitalnu tranziciju. Banke u regionu imaju snažnog partnera na kojeg mogu da se oslone – Grupaciju EIB, na čiju podršku mogu da računaju u finansiranju lokalnih privreda.”

„Od bankarskih grupacija koje posluju u regionu CESEE, 40% namjerava da proširi svoje poslovanje. Nakon poremećaja koje je kovid-19 izazvao u 2020. godini, to su dobre vesti,” dodao je Luka Gatini, rukovodilac makroekonomske službe EIB-a. „Ali i dalje postoje neke neizvesnosti i rizici negativnih kretanja. Preduzećima još uvjek nije olakšan pristup bankarskom finansiranju. Takođe, bankarske grupacije očekuju da će se pozitivna kretanja problematičnih kredita zaustaviti. Regulatorne mere će morati da nastave da pružaju podršku, naročito kako bi se ubrzale preko potrebne investicije u klimatske aktivnosti i digitalizaciju.”

NAJVEĆE godišnje istraživanje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi utvrdilo je da je u 2020. do 19 posto Zemljine kopnene mase zahvaćeno ekstremnom sušom i upozorilo da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti hrane, što već pogađa više od dvije milijarde ljudi.

Istraživanje Lancet Countdowna utvrdilo je da je, u usporedbi s povijesnim prosjekom, globalna populacija starija od 65 godina proživjela 3.1 milijardu dodatnih ekstremno toplih dana u prošloj godini.

Veća opasnost od šumskih požara, padaju prihodi zbog ekstremno vrućih dana

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego prije, a milijuni poljoprivrednika i građevinskih radnika gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana.

A klimatske promjene stvaraju idealne uvjete za zarazne bolesti poput denga groznice, Zika virusa, kolere i malarije na daleko većim područjima svijeta, uključujući Europu, nego prije samo nekoliko desetljeća.

"Već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu"

"Klimatske promjene su tu i već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu", rekao je Anthony Costello, izvršni direktor Lancet Countdowna.

"Kako se kriza covid-19 nastavlja, svaka se zemlja suočava i s nekim aspektom klimatske krize", rekao je.

Analiza je pokazala da je pet godina s najviše područja pogođenih ekstremnom sušom bilo nakon 2015.

Poremećaj ciklusa vode zbog globalnog zagrijavanja skraćuje vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što rezultira malim prinosima i povećava pritisak na proizvodnju hrane.

I morska hrana je pod sve većom prijetnjom

Prema Lancetu potencijal prinosa kukuruza, globalne osnovne hrane, već je pao 6 posto u usporedbi s razinama iz 1981.-2010. Pšenica je doživjela pad potencijalnog prinosa od 3 posto, a riža za 1.8 posto.

smrtovnice

Svijet bi uskoro mogao dobiti prvog trilionera, odnosno osobu čije lično bogatstvo iznosi trilion (hiljadu milijardi) dolara, prognozirala je američka investicijska banka Morgan Stanley, prenosi Guardian.

To će biti Elon Musk, koji je trenutno najbogatija osoba na svijetu s procijenjenim bogatstvom od 241 milijardu dolara,

Analitičari u Morgan Stanleyju predviđaju da bi Musk, koji je većinu svog bogatstva stekao u firmi za proizvodnju električnih automobila Tesla, mogao zaraditi mnogo više novca od istraživanja svemira kroz svoju kompaniju SpaceX.

Analitičar Adam Jones rekao je da je firma, osnovana 2002. godine, “osporila svaku unaprijed stvorenu predodžbu o tome što je moguće i u kojem vremenskom okviru e to moguće, u smislu raketa, lansirnih vozila i prateće infrastrukture”.

Dodao je: „Više nam je klijenata reklo da će Elon Musk postati prvi trilionar … to neće biti zbog Tesle. Drugi su rekli da bi SpaceX na kraju mogao biti najvrjednija firma na svijetu – u bilo kojoj industriji“.

Jones je rekao da SpaceX-ove rakete Starship za višekratnu upotrebu koje bi mogle odvesti ljude i teret na Mjesec i Mars imaju potencijal transformirati očekivanja investitora u svemirskoj industriji.

– Kao što je jedan klijent rekao: Pričati o svemiru prije Starshipa je kao govoriti o internetu prije Googlea – rekao je Jones.

Jones procjenjuje da bi SpaceX mogao vrijediti 200 milijardi dolara, a rast će i dalje dok iskorištava niz potencijalnih industrija, uključujući svemirsku infrastrukturu, promatranje Zemlje i istraživanje svemira.

Firma je procijenjena na 100 milijardi dolara u sekundarnoj prodaji dionica ovog mjeseca, čime je postala druga najveća svjetska privatna kompanija (koja nije na berzi), iza internetske firme ByteDance. Musk posjeduje otprilike 48 posto SpaceX-a.

Musk je pretekao Amazona Jeffa Bezosa i postao najbogatija osoba na svijetu u januaru.

Bloombergov indeks milijardera procjenjuje da trenutno ima bogatstvo od 241 milijardu dolara, što je oko 42 milijarde dolara više od Bezosa.

smrtovnice

Hrvatske banke moraće uložiti do 100 miliona eura u svoje ICT sisteme kako bi bile kompatibilne za uvođenje eura, kazao je direktor Hrvatskog udruženja banaka Zdenko Adrović.

“Pred brojnim smo izazovima u idućih godinu dana. Jedan od većih izazova s kojima se banke moraju suočiti je i proces prilagođavanja IT sistema za uvođenje eura kao službene valute. Predviđene investicije banaka u ovom dijelu kreću se između 80 i 100 miliona eura u idućih godinu dana”, izjavio je Adrović, prenosi Indikator.ba.

Adrović je još rekao da je uvedena obaveza elektrohemijske zaštite za bankomate i da bi troškovi za to bili na nivou oko 25 milona eura. Rekao je da procjenjuju da bi neki bankomati, u malim i ruralnim sredinama, možda morati biti ugašeni te da bi dobro da se regulatori dogovore te da i da ti bankomati budu na raspolaganju.

Američki savezni sudija naredio je kompaniji Tesla Inc da plati više od 130 miliona dolara odštete bivšem radniku, nakon što je otkriveno da je bio izložen rasno neprijateljskom radnom okruženju, objavio je Wall Street Journal.

Sudija je rekao da kompanija nije preduzela razumne korake da se Oven Dijas, radnik na ugovor koji je bio zaposlen kao operater lifta u fabrici Tesla Fremont 2015. i 2016. godine, rasno ne zlostavlja.

U poruci zaposlenima koju je Tesla objavio na svojoj stranici, proizvođač automobila izjavio je da se suđenje odnosi na rasne uvrede koje su se dogodile u pogonu fabrike i rasističke grafite u kupatilima. Takođe je rečeno da se, tri puta kad se Dijas žalio na maltretiranje, kompanija Tesla umiješala i pobrinula da se preduzmu mjere, prenosi Hina.

Tesla: Uveli smo neke promjene

“I dok snažno vjerujemo da ove činjenice ne opravdavaju kaznu koju je izrekla porota u San Fransisku, priznajemo da 2015. i 2016. godina nisu bile savršene”, rekli su iz kompanije Tesla.

Prije nego je suđenje počelo, predsjedavajući sudija Vilijam Orik odbacio je pokušaje Tesle da isključe jednog porotnika iz porote rekavši da vjeruje da je taj pokušaj bio rasno utemeljen i namjerno diskriminatoran.

Iz Tesle su rekli da su uveli promjene od vremena kad je Dijas radio u fabrici Fremont, uključujući timove posvećene istraživanju pritužbi zaposlenih i brige da zaposleni imaju jednake mogućnosti u kompaniji. Prošle godine je proizvođač automobila otkrio u svome prvom izvještaju o rasnoj raznolikosti da Afroamerikanci čine četiri posto vodećih pozicija u Tesli te deset posto radnika.

Fabrika kompanije Ola Electric “FutureFactory” u Tamil Naduu zaposliće 10.000 žena, saopštio je osnivač kompanije Baviš Agarval. Prva grupa žena počeće da radi u fabrici ove nedjelje, a celokupna fabrika otvoriće se krajem 2022. godine.

Ovo će biti “najveća svjetska fabrika u kojoj će raditi samo žene i jedini pogodon za proizvodnju u kom će se proizvoditi samo ženska vozila”, najavili su iz kompanije.

Ovaj potez dio je napora kompanie da pomogne u stvaranju inkluzivnije radne snage i pruži ekonomske mogućnosti ženama.

“Da bi Indija bila svjetsko proizvodno sjedište, moramo da kao priroritet odredimo zapošljavanje stručne radne snage, posebno žena”, kaže vlasnik.

Kada ova fabrika bude u potpunosti izgrađena i spremna za rad, očekuje se da će imati kapacitete za proizvodnju 10 miliona električnih skutera godišnje.

Pandemija koronavirusa prošle je godine primorala brojne poslodavce da svoje zaposlenike brzo prebace na potpuni rad od kuće.

Microsoft je ovu tektonsku promjenu u radnom okruženju shvatio i kao priliku da istraži kako je ona uticala na ljude, njihov rad i saradnju u timovima. Prva studija koju su izradili na osnovu podataka o radu svojih zaposlenih od kuće, pokazala je kako ljudi od kuće rade duže nego što bi radili dok su na poslu, da rade u drugačijem ritmu i prosječno četiri sata nedjeljno “poklone” poslodavcu.

Druga studija, dobijena na osnovu podataka od 61.182 zaposlena Microsofta u SAD-u, bavila se dinamikom rada i komunikacije u uslovima rada od kuće. Kompanija je analizirala metapodatke svojih zaposlenih, kao što su e-mailovi, kalendari, poruke, video i audio pozivi i radni sati, tokom prvih šest mjeseci prošle godine.

Podaci su pokazali da je saradnja među zaposlenima postala statičnija, a oni izolovaniji. Ljudi su manje komunicirali s onima izvan svojih organizacionih jedinica, a pao je i udio sinhronizovane komunikacije u stvarnom vremenu (poput sastanaka, poziva). Zamijenio ga je veći udio asinkrone komunikacije, kao što je e-mail. Posljedično, to je dovelo do manje razmjene informacija među zaposlenima, a uticalo je i na produktivnost i inovativnost radnika.

Microsoftovi radnici, dok puno vrijeme rade od kuće, manje komuniciraju s kolegama iz drugih timova, što znači i da je manja vjerovatnoća da će otkriti i doznati nove informacije. Neformalne grupe teže su se stvarale i održavale, a vrijeme koje se provodi u saradnji s kolegama palo je za oko 25%.

Ono što su u Microsoftu izvukli kao pouku iz ovog prirodnog eksperimenta, jest potreba da se proaktivno uvedu mjere koje bi radnicima pomogle u dijeljenju informacija među timovima, tako da produktivnost i inovativnost ne budu poremećene radom od kuće – pogotovo stoga što predviđaju da će rad na daljinu i hibridni rad ostati prisutan i nakon što pandemija prođe.

Iako je TikTok zahvaljujući bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu bio skoro zabranjen u Sjedinjenim Američkim Državama, podaci analitičke kompanije App Annie pokazuju da tamošnji korisnici kineske društvene mreže provode više vremena gledajući sadržaj od korisnika YouTubea, a ista je situacija i u Velikoj Britaniji.

Naime, korisnici TikToka u SAD-u provode više od 24 sata svaki mjesec gledajući sadržaj, dok ga korisnici YouTubea gledaju 22 sata i 40 minuta. Razlika u Velikoj Britaniji još je veća, pa tamošnji korisnici kineske aplikacije provode čak 26 sati mjesečno gledajući sadržaj, a na YouTubeu svega 16 sati.

No, valja istaći da ove brojke uključuju samo gledanost na Android uređajima, pa se napominje da one možda nisu reprezentativne za sve korisnike mobilnih uređaja, a kompanija App Annie u podatke ne uključuje ni kinesku verziju TikToka zvanu Douyin.

Uprkos toj činjenici, riječ je o impresivnim podacima koji prikazuju nagli porast korištenja TikToka, pogotovo kada se u obzir uzme činjenica da videozapisi na toj društvenoj mreži mogu trajati maksimalno tri minuta, piše BBC News.

Međutim, navodi se da je YouTube globalno i dalje u prednosti zbog svojih dvije milijarde korisnika mjesečno, dok ih TikTok, prema podacima objavljenima sredinom 2020. godine, ima oko 700 miliona.

Podsjećamo da je TikTok ovoga avgusta postao najpreuzimanija aplikacija za pametne telefona na svijetu, pa se očekuje da će se ovaj trend u pregledavanju sadržaja sve češće viđati i kod korisnika iz ostalih zemalja.

Njemačka automobilska kompanija Daimler AG suočavao se sa velikim promjenama tokom restrukturiranja. Naime, s jedne strane, grupa će se ove godine podijeliti u dvije nove, nezavisne firme: Mercedes-Benz za automobile i kombije i Daimler Truck za kamione i autobuse.

Proizvođač automobila, s druge strane, želi da postane klimatski neutralan prije 2039. godine i mora da svoju proizvodnju potpuno pretvori u elektromobilnost. Međutim, da bi mogao da finansijski podnese velika ulaganja, Daimleru slijedi stroga štednja i to će imati dalekosežne posljedice na zaposlene Grupe, piše Večernji list.

Samo u šest njemačkih fabrika postoji rizik od 20.000 otpuštanja radnika. Direktor Daimlera Ola Källenius je prošle godine najavio program otpremnina koji je, prema tvrdnjama kompanije, dobrovoljan.

Inženjer u ranim 40-ima koji je u firmu došao nakon završetka studija može da se nada otpremnini do 400.000 eura, a ponudu za odlazak je već prihvatilo više od 3.500 zaposlenih, saznaje Business Insider. Portparol kompanije je naglasio da ovaj broj ne uključuje zaposlene koji su napustili Daimler u djelimičnoj penziji ili su otišli u penziju. Inače bi broj bio znatno veći, rekao je portparol.

Nisu svi oduševljeni programom otpremnina. “Ne želimo otpremnine”, rekao je za njemačke medije zaposleni u Untertürkheimu, koji bi radije vidio novac uložen u daljnji razvoj. Posao trenutno ide dobro. Odlazak nekih kolega bi zato napravio “rupe”.

Kalabrija u južnoj Italiji nudi 28.000 eura ljudima koji su spremni da se presele u neka od najruralnijih sela u regiji, u pokušaju da se izbori sa rapidnim padom broja stanovnika.

Ljudima koji su voljni da se posvete životu u jednom od sela, od kojih svako ima manje od 2.000 stanovnika, lokalna vlada će ponuditi mjesečni prihod pod uslovom da iskoriste svoje vrijeme za pokretanje sopstvenog biznisa ili da se bave nekom lokalnim, već postojećim zanimanjem.

Lokacije teško da bi mogle da budu živopisnije, jer sela širom ovog regiona nude i morski vazduh, nevjerovatan pogled na planine i zelena sela.

Kandidati moraju biti mlađi od 40 godina i spremni da se presele u roku od 90 dana nakon što njihova prijava bude odobrena.

Regionalni vijećnik, Đanluka Galo, rekao je da bi ljudima koji odluče da se dosele mjesečni prihod bio u rasponu od 1.000 do 800 eura u periodu od 2-3 godine, a alternativa je jednokratna finansijska pomoć za otpočinjanje nove komercijalne aktivnosti.

Banke u Njemačkoj ubrzano smanjuju broj kvadrata koje koriste i koji su u najmu nakon što je sve više radnika izrazilo želju za stalnim radom od kuće.

Ugledni Bloomberg proglasio je njemačke banke predvodnicima u globalnom zaokretu koji bi zauvijek mogao promijeniti način na koji rade bankari, ali i cijeli svijet, piše tportal.

Deutsche Bank upravo prazni nekoliko spratova na kojima je prije izbijanja pandemije radilo 1000 ljudi. Njemačka podružnica HSBC-a prazni šest lokacija u Dizeldorfu i seli se na novu sa upola manjim prostorom dok BNP Paribas u Frankfurtu planira da smanji kancelarijski prostor za 40 posto. Regionalne banke DZ Banke i Bayern LB imaju slične planove, piše Bloomberg.

Tempo kojim banke u Njemačkoj transformišu svoje poslovanje brži je od svih evropskih konkurenata koji takođe imaju darežljive politike rada od kuće u postpandemijskom svijetu. Velika je razlika između postupanja između evropskih i američkih banaka pa divovi poput Goldman Sachsa zadržavaju model prema kojem svi treba da rade iz kancelarije.

Rezove u kvadratima omogućile su slobodnije politike u Uniji, u kojoj su gotovo sve banke uvele fleksibilne modele rada, prema kojima zaposleni obavljaju posao od kuće dva do tri dana nedjeljno.

Rezultat takvih praksi doveo je do toga da se klasična radna mjesta u kancelarijama maksimalno smanje dok preostali radnici rade na hot deskovima pa oni koji dođu na posao u kancelariju mogu sjesti na bilo koje slobodno mjesto te nemaju ‘zacementiran’ svoj sto. Takav program u Deutsche banku prozvali su ‘Future of Work’.

Bankarski divovi poput Credit Suissea, UBS-a i UniCredita već su rekli da će radom od kuće osloboditi mnogo kancelarijskog prostora, no Nijemci su zasad najdalje otišli, možda i zato što se u većini zemalja ugovori o najmu sklapaju na rokove od deset godina i duže, pa bi otkazivanje ugovora dovelo do plaćanja penala.

Dodatno, mnoge banke tek su sada dopustile rad od kuće jer su morale utvrditi koji su ljudi i koja radna mjesta podobni za takvu vrstu posla te se planovi za smanjenje najma tek sad mogu početi pretvarati u stvarnost. Gotovo 40 posto radnika u njemačkom uslužnom sektoru u junu je radilo od kuće ili barem djelimično od kuće, objavio je ugledni Institut IFO, dok je na nivou cijele zemlje svaki treći zaposleni radio djelimično ili potpunosti od kuće.

Osnivač turske berze kriptovaluta, Faruk Fatih Ozer, navodno je pobjegao iz zemlje s ukradenih čak dvije milijarde dolara. Ozera (27) je snimila kamera na aerodromu u Istanbulu tokom provjere pasoša. Vjeruje se da je pobjegao u Albaniju ili Tajland.

Tužioci u Istanbulu pokrenuli su u četvrtak istragu nakon što se Ozerova berza naglo ugasila u srijedu i Ozer pobjegao iz zemlje s ukradenim ulaganjima stotine hiljada investitora.

Ozerova kompanija sa sjedištem u Istanbulu, Thodex Exchange, prodavala je digitalnu valutu dogecoin osnovanu 2013. godine, za četvrtinu svoje tržišne vrijednosti.

U saopštenju na web stranici kompanije navodi se da je rad obustavila na pet dana kako bi “bolje služila klijentima”.

Međutim, čini se da je Ozer napustio zemlju dan prije objave te izjave.

Oguz Evren Kilic, advokat koji zastupa Thodexove investitore, rekao je da je pokrenuta tužba protiv Thodexa. U petak je turska policija u sklopu istrage uhapsila 62 osumnjičena.

Lokalni mediji pišu kako je Ozer pod istragom zbog teške prevare i osnivanja zločinačke organizacije.

Navodno se radi o najvećoj prevari povezanoj s kriptovalutama.

U drugoj saopštenju objavljenom u četvrtak, Thodex je porekao da je ukrao novac svojih klijenata i tvrdi da je privremeno zatvorio svoju stranicu nakon što je prošle nedjelje otkrio neobične aktivnosti na nekim računima. Takođe, tvrdi da je 2018. godine bio pogođen cyber-napadom koji je kompaniju koštao 25 milijardi lira, ali da te gubitke nije otkrio svojim investitorima.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan je 17. travnja zabranio korištenje kriptovaluta zasnovanih na tehnologiji blockchain kao sredstvo plaćanja na području Turske.

Turska centralna banka rekla je da će zabrana početi da važi od 30. aprila.

Turska je zabranu kriptovaluta uvela zbog, kako tvrde, rizika od nenadoknadivih gubitaka svih strana uključenih u transakcije.

Izvor: SEEbiz.eu

Tržišni podaci od 17. aprila pokazali su da je tvrtka u roku od 24 sata trgovala dogecoinima u vrijednosti većoj od 500 miliona dolara, ali ulagači su počeli izražavati zabrinutost kad su shvatili da ih ne mogu prodati ili prebaciti.

U srijedu je Thodex iznenada zaustavio trgovanje. Otkriveno je kako 391.000 ulagača nije mogla pristupiti svojim računima na kojima drže više od dvije milijarde dolara.

Evropska komisija predložila je da se Digitalni zeleni sertifikati prošire i na građane trećih zemlja koji borave ili legalno putuju u Evropsku uniju. Prema riječima evropskog komesara za pravosuđe Didijea Rejndersa u srednjem roku trebalo bi da dođe do usklađivanja sistema tako da sertifikati koje izdaju treće zemlje budu automatski prihvaćeni u EU.

Digitalni zeleni sertifikat, odnosno propusnica za putovanja koja će se pokazivati na aerodromima i graničnim prelazima u Evropskoj uniji, trebalo bi da bude spreman za upotrebu do kraja juna tekuće godine, izjavio je Rejnders u Evropskom parlamentu.

“Želimo da osiguramo da svi građani EU imaju isti tretman kada države članice budu ukinule ograničenje slobodnog kretanja za testirane i vakcinisane građane, kao i one koji su se oporavili“, rekao je Rejnders u Odboru za građanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove EP.

Evropska komisija predstavila je prošlog mjeseca predlog za Sertifikat ili “kovid pasoš“, kako se neformalno naziva ovaj dokument koji će biti dokaz da je osoba vakcinisana protiv Covid-19, da ima prirodni imunitet ili da ima negativni rezultat testa na prisustvo korona virusa. EP je 26. marta pokrenuo ubrzanu proceduru za odobravanje sertifikata.

Rejnders je poručio da će svi građani EU dobiti isti tretman kada dođe do ukidanja restrikcija na putovanja i da će sertifikati biti izdavani za sve vakcine, bez obzira na to da li ih je odobrila EMA ili ne, prenosi RTS.

„Zemlje članice će biti dužne da prihvate vakcine koje su odobrene na nivou EU, a biće slobodne da prihvate i sve druge vakcine“, potvrdio je Rejnders.

Prije nekoliko sedmica saznali smo za potencijalni sukob interesa Karlheinza Dobnigga. Po utvrđivanju sukoba interesa. Dobnigg je 19.03.2021. godine podnio ostavku na svoju poziciju u Banci, s trenutnim učinkom", kazali su danas u saopćenju za javnost iz Raiffeisen banke.

Dodaju, da u “tom trenutku nisu bili upoznati s navodima o pranju novca”.

Podsjetimo, pravosudna tijela i policija u Bosni i Hercegovini provode istragu o međunarodnom financijskom kriminalu i pranju novca koja je povezana i s bankarskim sektorom, a mediji su objavili u ponedjeljak navode kako je među osumnjičenima i bivši direktor Reiffeisen banke u BiH Austrijanac Karlheinz Dobnigg.
Tužilaštvo BiH i SIPA vrše pretrese u Sarajevu, potraga za osumnjičenim


Iz Tužilaštva BiH u saopćenju su potvrdili kako su uključeni u opsežnu međunarodnu istragu o financijskom kriminalu, zbog čega pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) pretražuju objekte i prostorije bivšeg visokog dužnosnika bankarskog sektora u Sarajevu, za kojim je izdat hapšeni nalog.

“Pretrage se provode u okviru aktivnosti međunarodne pravne pomoći i suradnje s institucijama Austrije i Njemačke”, stoji u saopćenju.

Sumnja se u protuzakonite financijske doznake i uplate u ukupnom iznosu od oko pola miliona eura.

Portal Istraga.ba, tvrdi kako je osumnjičeni upravo Dobnigg, koji je u Njemačkoj navodno prao sumnjivo stečeni novac.

Prvoosumnjičeni u cijelom slučaju je njemački državljanin Erich Kolm, koji je rođen u Rusiji. Navodno je u oktobru 2020. utvrđeno je da je s računa Karlheinza Dobnigga na račun Kolma uplaćeno 525 hiljada eura. Dobniggu je novac prethodno uplaćen iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a on je potom, temeljem privatnih pozajmica, kompletan iznos uplatio na račun Kolma, koji je tim novcima planirao kupiti nekretnine u Njemačkoj. Njemački istražitelji su utvrdili da je Kolm prilikom kupovine nekretnine priložio ugovor o zajmu 550 hiljada eura potpisan s tvrtkom Cluster Group ltd, koja je registrovana u Mađarskoj.

Dobnigg je na čelu Raiffeisen banke u BiH bio od 2014. godine, a nedavno je podnio ostavku što mediji povezuju upravo s istragom koja je protiv njega pokrenuta.

Prema nepotvrđenim informacijama on je već napustio BiH.

Američka ambasada u Sarajevu objavljuje javnu internet prodaju namještaja i bijele tehnike.

Prodaja će se održati putem javne internet licitacije 12.04.2021. sa početkom u 10:00 i završit će se 19.04.2021. godine u 09:00 sati.Namještaj i bijela tehnika ponuđeni na aukciji se prodaju u “stanju u kakvom jesu”.

Na aukciji mogu učestvovati punoljetna fizička lica koja su se registrovala kao kupac na

https://online-auction.state.gov/en-US

aukcija Sarajevo, BA.

Prilikom registracije kupaca potrebno je ostaviti lične podatke.

O zaštiti ličnih podataka datih u postupku registracije informišite se u dijelu “Korisnički ugovor i obavještenje o privatnosti”.

O propozicijama za učestvovanje informišite se u dijelu “Kako funkcioniše”.

Ambasada SAD-a napominje da na aukciji ne mogu učestvovati strani državljani.

Jedna od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija Apple postala je prva strana firma koja je platila PDV u Bosni i Hercegovini.

Naime, kompanija je platila PDV za usluge koje su građani BiH kupili na internetu.

Kompanija Apple registrovala se kao PDV obveznik 5. februara 2021. godine, a 10. marta je prvi put podnijela svoju PDV prijavu posredstvom firme Deloitte BiH, koja je njihov poreski punomoćnik.

“Svim građanima koji su u februaru 2021. godine kupovali određene online usluge od Apple-a izdavani su računi sa obračunatim PDV-om, koji je prijavljen u PDV prijavi te kompanije”, naveo je Kovačević.

Dodao je da bi i sve ostale svjetske kompanije, koje građanima BiH pružaju usluge iz inostranstva, trebalo na takav način da prijave i plate poresku obavezu.

“Vjerujemo da primer kompanije Apple može da bude preporuka i ostalim velikim globalnim igračima da na isti način izvrše svoju obavezu plaćanja PDV-a upravo u BiH. Budući da naša zemlja ima jednu od najnižih stopa PDV-a u svijetu, bolje im je da obavezu plaćanja poreza za isporuke izvršene u BiH plate kod nas nego u zemljama gde je sedište tih kompanija, a koje imaju znatno veće stope PDV-a”, rekao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, stopa PDV-a u BiH je 17 odsto, dok su u zemljama u kojima su strane firme stacionirane te stope veće od 20 procenata.

“Povjerenje rađa povjerenje” pokazalo se tačnim u njihovom slučaju. Ali strategija zasnovana na povjerenju nije bio jedini razlog zbog kojeg su uspeli da eliminišu kovid.

Farska Ostrva proglasila su kraj pandemije korona virusa 26. februara, jer više od tri nedjelje nisu imala novih slučajeva zaraze.

Od jula 2020. godine, grupa ostrva u sjevernom Atlantiku imala je tri talasa i svaki put je broj slučajeva brzo padao. Odgovor danske autonomne pokrajine na pandemiju bio je vrlo sličan strategiji drugih zemalja: testiranje, praćenje kontakata, zaključavanje, kampanja javnog zdravlja i reorganizacija zdravstvenog sektora.

Premijer Farskih Ostrva Bardur Stig Nilsen objašnjava za “Gardijan” da vjeruje da je njihov pristup ipak jedinstven.

Za razliku od drugih vlada, vrlo rano su odlučili da će uticati na svoje građane davanjem preporuka, a ne izdavanjem obavezujućih naredbi. To “povjerenje rađa povjerenje” pokazalo se tačnim u njihovom slučaju. Farska vlada je bila uvjerena da će zakonsko ograničavanje ponašanja građana rezultirati gorim ishodom nego što je danas.

Ali strategija zasnovana na povjerenju nije bio jedini razlog zbog kojeg su uspjeli da eliminišu kovid. Njihovo upravljanje pandemijom tokom proljeća i ljeta bilo je jedinstveno zbog efikasnosti kapaciteta za ispitivanje. Farska Ostrva su imala najvišu stopu testiranja po stanovniku prošle godine. Svakodnevno su testirali do 2 odsto (ili 1.000 ljudi) od ukupne populacije od 50.000, a u junu su testirali sve putnike koji su dolazili na arhipelag odmah na aerodrom, preporučujući da se testiraju šest dana kasnije.

Proizvodnja uzgajanog lososa najvažnija je industrija na Farskim ostrvima, a u prošlosti su poljoprivrednici imali velikih problema zbog bolesti lososa, koja je izazvala industrijski pad. Veterinarske klinike su tada izgradile infrastrukturu potrebnu za brzo testiranje lososa.

Kada je pandemija započela, veterinari sa Farskih ostrva predložili su da se njihove laboratorije prilagode novoj situaciji kako bi ljudi u njima mogli da se testiraju na koronu. Postojala je saradnja između privatnih laboratorija i javnog zdravstva, pa su Farska ostrva povećala kapacitete za testiranje, a do avgusta su mogli da testiraju 5% do 7% stanovništva. U kombinaciji sa strategijom praćenja kontakata i izolacije, uspješno su suzbili širenje korone.

Većina ljudi na posao putuje sopstvenim prevoznim sredstvom.

“Naša priča o eliminaciji covida priča je o domišljatosti pojedinaca i organizacija koje ranije nisu sarađivale u pandemiji. Naravno, i drugi faktori su igrali ulogu. Geografski položaj zemlje takođe je važan jer je morski i vazdušni put jedini mogući put do Farskih ostrva, što olakšava upravljanje potencijalnom infekcijom iz inostranstva. Takođe, većina ljudi na posao putuje sopstvenim prevoznim sredstvom, pa je malo vjerovatno da se zaraza proširila u javnom prevozu”, rekao je premijer.

Povrh toga, stanovništvo Farskih Ostrva je mnogo manje od ostalih zemalja, a nivo povjerenja je visok. Istraživanje koje je prošlog maja sproveo Univerzitet Farskih ostrva pokazuje da većina građana ima veliko povjerenje u vladu, premijera, tamošnje medije, sopstvenu opštinu, šefa policije, zdravstvene vlasti i stručnjake i uopšte svoje ljude. rekao je premijer. Povjerenje u političke institucije, medije i ono među građanima čini bilo koji oblik upravljanja, uključujući i pandemiju, jednostavnijim.

U manjim zajednicama često postoji više neformalnog nadzora, a stanovnici imaju snažan osjećaj samodiscipline. Ali samo testiranje nije dovoljno. Mnoge zemlje sa visokom stopom testiranja obično su one zemlje sa najvidljivijim slučajevima. Testiranje je uspešno samo ako se kombinuje sa mjerama poput efikasnog nadzora kontakata i izolacije.

Generalno, uspjeh strategije u borbi protiv kovida zavisi od geografskog položaja i socijalnih prilika te zemlje. Upitan da li je uspješna strategija protiv covida rezultat sreće ili kompetentnosti, premijer Nilsen je odgovorio: “Pomalo i jednog i drugog”.

Izvor: Nacionalna geografija

USAID projekat "Diaspora Invest" je raspisao javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava kompanijama u Bosni i Hercegovini koje imaju dokazivo suvlasništvo ili poslovno partnerstvo sa članovima bh. dijaspore.

Pozivu se može pristupiti online na www.grant.diasporainvest.ba, te aplicirati za sredstva do 50.000 konvertibilnih maraka za nabavku mašina, opreme i druge vrste stalnih sredstava za rad.

"Riječ je o osmom pozivu ovog tipa, čiji je cilj podrška malim i srednjim preduzećima (d.o.o.) koja nisu starija od tri godine. Poziv je fokusiran na kompanije koje rade u sektorima poljoprivrede, energetike, turizma, IKT, metaloprerade, drvoprerade te u drugim proizvodno-prerađivačkim sektorima", pojašnjavaju iz Projekta.

Kroz grant program i aktivnosti tehničke podrške USAID projekat "Diaspora Invest" je podržao preko 140 kompanija. Većinom je riječ o poslovnim subjektima čiji su suvlasnici Bosanci i Hercegovci koji su se nedavno vratili u BiH, ali i oni koji još uvijek borave van zemlje. Također, Projekat podržava kompanije koje su zahvaljujući poslovnim vezama sa dijasporom pokrenule biznise u BiH, ostvarile pristup stranim tržištima ili su prenosom znanja i tehnologija preko bh. dijaspore pokrenule nove oblike proizvodnje i usluga u našoj zemlji.

"Rok za slanje projektnih prijedloga je 31.03.2021. (do 16:00h). Pridružite se rastućoj mreži kompanija pokrenutih zahvaljujući investicijama bh. dijaspore. Za dodatna pitanja, ne propustite se prijaviti na online info-sesije 10.03. (10:00h) i 18.03. (16:00h) putem e-mail prijava@diasporainvest.ba", poručuju iz USAID Projekta "Diaspora Invest".

Predsjednik i svi članovi Nadzornog odbora (NO) Komercijalne banke Banjaluka, osim Dejana Mikerevića, trebalo bi da budu razriješeni 19. marta, te da budu imenovani novi članovi koji dolaze iz ljubljanske NLB grupe koja je prošle godine kupila Komercijalnu banku.

Na dnevnom redu Skupštine akcionara, koja je zakazana za 19. mart, biće razmatrane odluke o razrješenju NO Komercijalne banke Banjaluka.

Predloženo je razrješenje predsjednika Nadzornog odbora Vladimira Medana i članova NO Miroslava Perića, Une Sikimić i Veselina Kotura.

U odlukama nema obrazloženja zašto se članovi NO razrješavaju, samo da odluke stupaju na snagu danom donošenja, odnosno 19. marta.

Istovremeno, Skupština će razmatrati i imenovanje novog Nadzornog odbora za čije su članove predloženi Damir Kuder, Marjeta Zver Cankar, Vesna Pogačar i Mirjana Stojanović Trivanović. Većina ih dolazi iz NLB grupe.

Oni bi trebalo da budu imenovani na period od 20. marta do isteka mandata Nadzornog odbora 20. juna 2022. godine.

Dejan Mikerević jedini i dalje ostaje član NO.

izvor: bankar.rs

“Jedan lak način da udvostručite svoju ličnu vrijednost jeste da usavršavate svoje komunikacione vještine – kako pisane tako i verbalne”, rekao je Bafet u video-materijalu postavljenom na mreži Linkedin.

Video-snimak je postavio Majkl Hud, saosnivač startapa iz Toronta Vois flou, koji omogućava korisnicima da dizajniraju, prave i lansiraju vještine za Amazonov proizvod “Aleksa”, bez neophodnog programerskog znanja.

“Ako ne možete da komunicirate, to je kao da namignete djevojci u mraku – ništa se ne događa. Možete da imate svu pamet ovog svijeta, ali morate da umijete da je iskažete i prenesete”, rekao je Bafet, prenosi CNBC.

“A iskazivanje je komunikacija”, kaže Bafet, čije bogatstvo trenutno iznosi više od 86 milijardi dolara, prema podacima Forbsa.

Savjet koji je Bafet dao dolazi “iz prve ruke”.

“Bio sam preplašen od javnog nastupa kada sam bio u srednjoj školi i na koledžu”, rekao je Bafet u BBC video-materijalu objavljenom 2009. godine.

“Nisam mogao da obavim to. Mislim, dešavalo se i da povraćam.”

Kada je bio mlađi, Bafet je pohađao kurs javnog govorništva u “Dejl Karnegiju”, organizaciji koja se bavi razvojem profesionalnih vještina, a koju je osnovao američki pisac i predavač Dejl Karnegi.

Deutsche bank više neće poslovati sa odlazećim predsjednikom SAD Donaldom Trampom ili njegovim kompanijama zbog napada njegovih pristalica na američki Kapitol hil.

Ovo piše Njujork Tajms pozivajući se na neimenovani izvor upoznat s planovima banke.

Prema izvještaju američke Kancelarije za državnu etiku od 31. jula prošle godine i bankarskim izvorima, Deutsche bank je najveći Trampov kreditor čija potraživanja iznose oko 340 miliona dolara na ime zajmova odobrenih “Tramp organizaciji”, predsjednikovoj krovnoj grupi koju trenutno vode njegova dva sina, prenosi Rojters pisanje njujorškog lista.

Potez Deutsche bank dolazi nakon što je Signature banka, preko koje Tramp, prema izvještaju etičke Kancelarije, obavlja plaćanja i ima račune za poslove na tržištu novca, pozvala predsjednika da podnese ostavku, navodi se u tekstu.

„Ostavka predsjednika… u najboljem je interesu naše zemlje i američkog naroda“, objavila je Signature banka na svojoj veb stranici.

Portparol Deutsche bank odbio je danas komentar na članak Njujork Tajmsa. “Tramp organizacija” nije odmah odgovorila na email da prokomentariše pisanje lista jer je isteklo regularno radno vrijeme kompanije, a kancelarija za štampu u Bijeloj kući nije odgovarala na telefonske pozive, dodaje Rojters.

Kristijana Rilej, šefica za poslovanje Deutsche bank u SAD-u, osudila je u postu na Linkedinu prošle nedjelje nasilje Trampovih pristalica 6. januara u Vašingtonu.

VIŠE od 1.86 milijuna ljudi umrlo je zaraženo covidom-19 od kraja prosinca 2019., a više od 86 milijuna je zaraženo, prema podacima do srijede u podne koje donosi agencija France Presse uz naglaske o stanju pandemije u svijetu.

Službeno je u svijetu potvrđeno 86.39 milijuna zaraženih novim koronavirusom od početka pandemije koja je krenula iz kineske pokrajine Wuhan.

Zemlja najpogođenija pandemijom su Sjedinjene Države s 357.377 umrlih, a slijede Brazil sa 197.732 umrlih, Indija sa 150.114, zatim Meksiko sa 128.822 umrlih te Italija sa 76.329 izgubljenih života od posljedica covida-19.

Zbog porasta broja novozaraženih Engleska je ušla u treće zatvaranje, koje će vlada, kako je obećala, iskoristiti da do sredine veljače cijepi gotovo 14 milijuna ljudi.

Ujedinjeno Kraljevstvo u utorak je prvi put potvrdilo više od 60.000 novozaraženih u 24 sata, što pokazuje težinu krize u Engleskoj i Škotskoj na početku novog zatvaranja zbog pandemije te je građanima naređeno da ostanu kod kuće.

Prema Nacionalnom statističkom uredu, prošli se tjedan novim koronavirusom u Engleskoj zarazilo 1.12 milijuna ljudi, tj. jedan na 50 stanovnika. 

Nizozemska posljednja u EU počela s cijepljenjem

Nizozemska je u srijedu postala zadnja članica Europske unije koja je krenula cijepiti stanovnike protiv covida-19, uz žestoke kritike zbog sporosti kojom je krenula u kampanju cijepljenja.

Prva osoba koja je primila cjepivo je medicinska sestra u domu za starije osobe u Veghelu na jugoistoku zemlje. Prioritetnu skupinu čine zdravstveni djelatnici.

Cijepljenje u ostalim članicama EU krenulo je 27. prosinca.

EU odobrila cjepivo Moderne

Europska agencija za lijekove (EMA) dala je zeleno svjetlo cjepivu američkog proizvođača Moderna.

EMA je nakon Pfizer/BioNTech cjepiva odobrila i drugo u jeku kritika o sporoj vakcinaciji u zemljama članicama. 

Kanada i SAD odobrili su cjepivo Moderne u prosincu, a u odnosu na Pfizer/BioNTech cjepivo koje se skladišti na -70 °C, Modernino se može čuvati na -20 stupnjeva Celzijevih, što je velika prednost pri distribuciji.

Novo žarište

Svi cestovni pravci prema Shijiazhuangu u srijedu su blokirani nakon otkrića da je taj grad postao novo žarište koronavirusa.

Kineske vlasti žele što prije suzbiti širenje zaraze u tom gradu udaljenom 300 kilometara južno od Pekinga. Na području od 11 milijuna stanovnika žurno su zatvorene sve škole.

VIŠE od dvije trećine od 15 milijuna dostavljenih cjepiva širom SAD-a još nije dano, upozorile su američke zdravstvene vlasti. Guverneri saveznih država New York i Florida najavili su razne mjere među kojima i kažnjavanje bolnica koje ne provedu brzo program cijepljenja.

U New Yorku bolnicama je dan rok od tjedan dana da potroše dobivena cjepiva ili će biti kažnjene, a količina dostavljenih cjepiva za te će se bolnice smanjivati, kazao je guverner Andrew Cuomo nekoliko sati prije nego što je objavljeno da je u toj saveznoj američkoj državi otkriven prvi slučaj zaraznijeg soja koronavirusa prvo otkrivenog u Britaniji.

"Ne želim da cjepiva budu u hladnjacima ili zamrzivačima, želim da završe u nadlakticama", rekao je guverner.

"Ako ne obavimo tu funkciju to postavlja pitanja o učinkovitosti same bolnice".

Njujorške bolnice dale su prosječno manje od polovice dodijeljenih im cjepiva, neke više neke manje, rekao je Cuomo.

Kazne za bolnice

Glavni sustav javnih gradskih bolnica u gradu New Yorku dao je samo 31 posto dostavljenih cjepiva u usporedbi s 99 posto u nekoliko privatnih bolnica u državi New York.

Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u saveznoj državi New York cijepljeno je s tek 20 posto dostavljenih cjepiva, što je manji broj od onog koji je objavila vlast te savezne države.

Savezna država je od polovice prosinca dobila 896.000 doza cjepiva.

Na Floridi gdje su stariji građani dobili prednost pred zaposlenicima neophodnih službi guverner Ron DeSantis objavio je da će država dati više cjepiva bolnicama kako bi se ubrzalo cijepljenje.

"Bolnice koje ne obave dobar posao s cijepljenjem ostat će bez sljedećih pošiljki koje će biti preusmjerene u druge bolnice koje su uspješnije u cijepljenju", poručio je  DeSantis.

"Ne želimo da cjepiva 'sjede' u  bolnicama", dodao je.

Florida potrošila četvrtinu cjepiva

Florida, koja je primila 1,14 milijuna cjepiva potrošila je tek četvrtinu, prema CDC-u. Na lokacije na kojima država organizira cijepljenja bit će raspoređeno dodatnih tisuću medicinskih sestara.

U SAD-u umrlo je od covida-19 više od  350.000 ljudi, a zaraženo je više od 20 milijuna ljudi. U proteklih tjedan dana svaki dan umire više od 2600 Amerikanaca.

Zdravstvene vlasti suočene su s raširenim sumnjama u sigurnost cjepiva, čak i među zdravstvenim radnicima, prije svega zbog vrlo brzog razvoja cjepiva.

Širom SAD-a do sada je dostavljeno 15 milijuna, cjepiva no iskorišteno je tek oko 4,5 milijuna, prema  CDC-u.

Američke savezne vlasti planirale su da će do kraja 2020. cijepiti 20 milijuna ljudi.