U Federaciji BiH je vlada donijela odluku da se neto plata poveća na 1000 KM sa 619 KM + doprinosi 440 KM, što je ukupno činilo 1059 KM, povećaju na 1000 KM neto plata + 744 KM, što je ukupno 1744 KM.

Šta še prouzrokovati ova promjena ? 

Pogledajte ove efekte i njihov uticaj na najbitnija pitanja ocjenjena po bitnosti od 1 do 10.

Pozitivni efekti uključuju povećanje kupovne moći radnika, smanjenje siromaštva, stimulaciju domaće ekonomije, smanjenje nejednakosti, veću produktivnost i finansijsku stabilnost porodica, uz smanjenje migracija i socijalnih izdvajanja države. Ali ono što je najinteresantnije je da će se većina ovih pozitivnih efekata izgubiti ukoliko se ostvare negativni efekti.

Negativni Efekti:

• Povećanje troškova poslovanja - Ocjena: 10
• Rast nezaposlenosti - Ocjena: 10
• Rizik inflacije - Ocjena: 8
• Rast sive ekonomije - Ocjena: 8
• Nejednaka primjena odluke između entiteta - Ocjena: 6
• Pritisak na male i srednje preduzetnike - Ocjena: 10
• Povećanje javne potrošnje - Ocjena: 8
• Manje ulaganja u razvoj i modernizaciju - Ocjena: 8
• Rast cijena osnovnih proizvoda - Ocjena: 10
• Rizik zatvaranja firmi - Ocjena: 10

Gledajući liste , vidljivo je da je na strani radnika sve ono što se očekuje pozitivno od ove odluke, ali ono što je najvažnije da li će se ti pozitivni efekti uopšte i desiti.

Ako se svih 10 negativnih efekata desi ili samo neki od njih, pozitivni efekti se sigurno se neće ostvariti ili će biti značajno umanjeni. Evo koji efekti su najviše pogođeni:

1. Smanjenje siromaštva:

   • Ako dođe do značajnog rasta nezaposlenosti i otpuštanja, broj ljudi bez prihoda će porasti, čime će se siromaštvo povećati, a ne smanjiti.

2. Stimulacija domaće ekonomije:

   • Rast cijena osnovnih proizvoda i inflacija mogu neutralisati povećanje kupovne moći, što smanjuje dodatnu potrošnju i umanjuje efekat stimulacije ekonomije.

3. Smanjenje migracija radne snage:

   • Ako radnici izgube posao zbog zatvaranja firmi ili prelaska u sivu ekonomiju, mnogi bi mogli potražiti sigurnije prilike u inostranstvu, povećavajući migracije.

4. Povećanje kupovne moći radnika:

   • Inflacija i rast cijena osnovnih proizvoda poništavaju kupovnu moć, pa radnici neće moći osjetiti realno povećanje svojih prihoda.

5. Povećanje produktivnosti:

   • Gubitak radnih mjesta i prelazak u nesigurne poslove u sivoj ekonomiji mogu negativno uticati na motivaciju i produktivnost radnika.

Ostali pozitivni efekti, poput povećanja motivacije za rad ili boljeg zdravlja i blagostanja, takođe će biti značajno ugroženi ako negativni efekti poput inflacije i otpuštanja dominiraju. Ključni problem je što negativni efekti direktno poništavaju većinu očekivanih koristi.

ZAKLJUČAK:

Iako povećanje minimalne plate nosi potencijalne koristi, njegova implementacija bez dodatnih mjera, poput kontrole inflacije, smanjenja poreza na plate i podrške malim preduzećima, može dovesti do značajnih negativnih efekata, uključujući nezaposlenost i povećanje cijena. Dugoročni uspjeh zahtijeva pažljivo balansiranje interesa radnika i poslodavaca. Odluka bi bila odlična da se država odrekla dodatnih poreza koje planira nametnuti poslodavcima.