Srbija upravo povlači sve svoje zlatne rezerve iz inozemnih sefova

Srbija je nedavno vratila u zemlju sve rezerve zlata pohranjene u inozemstvu i trenutno ima 37,2 tone ovog plemenitog metala, u trenutačnoj vrijednosti od 1,9 milijarde eura, priopćili su za Radio Slobodnu Europu (RSE) iz Narodne banke Srbije (NBS).

Kao razloge za vraćanje zlatnih poluga iz sefova u Švicarskoj i Velikoj Britaniji NBS je navela da "u okruženju povećane globalne neizvjesnosti želi dodatno povećati sigurnost i dostupnost svog monetarnog zlata".

Iako se u posljednjem desetljeću mnoge zemlje u svijetu vraćaju otkupu i skladištenju zlata kao najtradicionalnijem obliku i zaštiti od inflacije, malo je onih koje su kompletne rezerve vratile u svoje sefove. Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković izjavila je 23. studenoga 2021. da je nakon zahtjeva predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "odmah, u roku od dva mjeseca, organizirala prijenos svih zlatnih rezervi u Srbiju".

"Vučić mi je rekao kako misli da to treba biti ovdje u Srbiji, uz napomenu: 'Ne znate što se događa.'", rekla je Tabaković za Pink TV. NBS nije odgovorila na pitanje RSE-a o konkretnom riziku o kojem je govorio predsjednik Srbije.

Zaštita od sankcija i inflacije

"Mi kod sebe imamo dovoljno deviznih rezervi i bez tog zlata, ali to je za ne daj bože, ako dođe do nekih 'ljuljanja' u svijetu, da imamo zlata kod nas", rekao je za RSE ekonomist Saša Đogović. "U slučaju stvarno većih poremećaja, cijena zlata raste u odnosu na valute i tada ste sigurniji jer možete prodati određene količine. Zlato služi u teškim trenucima kada su globalni ekonomski uvjeti nepovoljni ili u slučaju mogućih političkih pritisaka i sankcija, da nam ne bi zamrznuli rezerve negdje u inozemstvu”, kaže Đogović.

Navodeći da zlatne rezerve čine 11,6 posto ukupnih deviznih rezervi te države, iz NBS-a napominju da je trend vraćanja rezervi matičnim zemljama u posljednjih nekoliko godina prisutan u mnogim zemljama: "Ovaj trend je posljedica nastojanja da se poveća dostupnost i sigurnost zlatnih rezervi u vrijeme krize i neizvjesnosti, činjenice da su u globalnom okruženju niskih i negativnih kamatnih stopa oportunitetni troškovi čuvanja zlata vrlo niski, te nastojanjima da se smanje troškovi skladištenja zlata u fizičkom obliku, koji su prisutni u slučaju držanja zlata u inozemstvu”, objavila je NBS.

Jedna od primarnih uloga zlata danas je diverzifikacija rezervi. U vrijeme krize banke mogu biti prisiljene tiskati više novca, ali to povećanje dovodi do devalvacije valute. Zlato je, s druge strane, ograničena roba kojoj se zalihe ne mogu lako dodati. Kao takvo, predstavlja prirodnu zaštitu od inflacije. Omjer zlata i američkog dolara, kao još jedne velike rezervne imovine, dodatni je element njegove privlačnosti. Kad dolar padne, vrijednost zlata obično raste, što središnjim bankama omogućuje da zaštite svoje rezerve – navodi Radio Slobodna Europa.

Prema podacima "World Gold Councila", što se tiče područja bivše Jugoslavije najveće rezerve zlata ima Srbija, trenutačno spomenutih 37,2 tone, druga na Balkanu je Sjeverna Makedonija sa 6,8 tona zlatnih rezervi, zatim slijede Slovenija sa 3,17 i BiH sa 2,98 tona, pa Crna Gora s 1,09 tona. Na posljednjem mjestu je Hrvatska, koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.